struka(e): pravo

solidarna obveza, vrsta obveze s više subjekata i djeljivom činidbom. Ako dva ili više dužnika duguju ispunjenje obveze u cijelosti i ako jedan od njih obvezu ispuni, obveza prestaje za sve (pasivna solidarna obveza; solidarnost dužnika). Ako dva ili više vjerovnika imaju pravo potraživati od dužnika ispunjenje obveze i ako ju dužnik ispuni jednomu od vjerovnika, oslobađa se i od obveza prema ostalim vjerovnicima (aktivna solidarna obveza; solidarnost vjerovnika). Iako je činidba djeljiva, ona se u solidarnoj obvezi pretvara u pravno nedjeljivu jer je svaki od više dužnika dužan ispuniti obvezu u cijelosti (lat. in solidum), odn. svaki od više vjerovnika ovlašten je potraživati ispunjenje činidbe u cijelosti. Odnos solidarnosti može nastati na temelju zakona, ugovora, oporuke ili sudske odluke. Više subjekata u solidarnoj obvezi može postojati već u trenutku njezina nastanka ili se pojaviti u tijeku trajanja obveznoga odnosa. Kod solidarne odgovornosti za štetu odgovaraju dvije ili više osoba za cijelu štetu, bez obzira na njihov pojedinačni udjel u nastanku ukupne štete. Ona od više odgovornih osoba koja isplati više nego što iznosi njezin udjel u ukupnoj šteti ima pravo regresa prema ostalim odgovornim osobama. Udjel svakoga dužnika utvrđuje se prema težini njegove krivnje i težini posljedica njegova ponašanja. Ako se udjeli ne mogu utvrditi, bit će jednaki, osim ako razlozi pravičnosti ne zahtijevaju drukčije. Kako se solidarnost dužnika u djeljivoj obvezi ne predmnijeva, odgovorne će osobe solidarno odgovarati samo ako je tako ugovoreno ili zakonom predviđeno. U protivnom, odgovornost je podijeljena, tj. svaki štetnik odgovara za dio štete koji je posljedica njegova djelovanja.

Citiranje:

solidarna obveza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/solidarna-obveza>.