Spallanzani, Lazzaro

ilustracija
SPALLANZANI, Lazzaro

Spallanzani [spal:anca:'ni], Lazzaro, talijanski prirodoslovac (Scandiano kraj grada Reggio nell’Emilia, 12. I. 1729Pavia, 12. II. 1799). Smatra se jednim od utemeljitelja moderne eksperimentalne biologije. Iako je 1754. završio pravo i filozofiju na Bolonjskom sveučilištu, život je posvetio prirodnim znanostima. Bio je profesor logike, metafizike, grčkoga te fizike i matematike u Reggiu nell’Emilia i Modeni (1755–69), a od 1769. profesor prirodoslovlja u Paviji. U svojem je prvom biološkom djelu Rasprava o mikroskopskim opažanjima (Saggio di osservazioni microscopiche, 1765) opovrgnuo opažanja engleskog prirodoslovca Johna Tubervillea Needhama i G. L. L. de Buffona o spontanoj generaciji naljevnjaka. Mikroskopom je uočio da do njihova prividno spontanoga stvaranja u neživoj materiji dolazi zato što u zraku lebde sitni, oku nevidljivi, zametci tih životinja, koji se mogu uništiti visokom temperaturom. U životinja je proučavao regeneraciju, razmnožavanje, probavu, fiziologiju krvnog optoka i disanja te kao vrstan eksperimentator došao do temeljnih bioloških otkrića: prvi je uočio prijelaz krvi iz arterija u vene preko kapilara; dokazao da je disanje proces koji se ne događa samo u plućima nego u cijelom organizmu; pokazao da je za oplodnju vodozemaca potreban dodir sjemene tekućine s jajem; probavu je opisao kao proces kojim se hrana kemijski razgrađuje s pomoću probavnih sokova i dr. Izveo je i prvu umjetnu oplodnju, u žaba i pasa. Bio je prvi znanstvenik koji se na području Istre bavio ihtiologijom; u Rovinju je 1782. proučavao djelovanje električnih organa i embrionalni razvoj drhtulja. Za života je uživao velik ugled, bio je član mnogih međunarodnih znanstvenih udruga i akademija. Djela: O pojavama cirkulacije (Dei fenomeni della circolazione, 1773), O umjetnoj oplodnji (Della fecondazione artificiale, 1779), Rasprave o disanju (Memorie sulla respirazione, 1803).

Spallanzani, Lazzaro. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 26.4.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57330>.