struka(e):
Steiner, George
angloamerički književni kritičar i prozaik
Rođen(a): Pariz, 23. IV. 1929.
Umr(la)o: Cambridge, 3. II. 2020.

Steiner [stại'nə], George, angloamerički književni kritičar i prozaik (Pariz, 23. IV. 1929Cambridge, 3. II. 2020). Podrijetlom austrijski Židov; formirao se u trojezičnoj sredini (njemački, francuski, engleski), no pisao je na engleskom. Studirao je u SAD-u, Francuskoj i Velikoj Britaniji, doktorirao na Oxfordu. Djelovao kao sveučilišni profesor u SAD-u, na Ženevskom sveučilištu te Cambridgeu. Erudit i kozmopolit, britansku je akademsku zajednicu svojedobno među prvima upoznao s europskim misliocima i piscima (M. Heidegger, J.-P. Sartre, P. Celan); pozornost je privukao već ranim književnopovijesnim studijama Tolstoj ili Dostojevski (Tolstoy or Dostoevsky, 1959) i Smrt tragedije (The Death of Tragedy, 1961). Zazirući od samosvrhovita žargona kritičkih teorija, u 20-ak kritičkih i esejističkih zbirki razmatra metafizička pitanja o humanističkim disciplinama i njihovu odnosu prema povijesti XX. stoljeća, obuhvaćajući hermeneutiku, teologiju, muzikologiju, filozofiju, te prirodne znanosti. Trajno zaokupljen fenomenom degradacije jezika, u eseju Šuplje čudo (The Hollow Miracle, 1959; uvršten u zbirku Jezik i šutnjaLanguage and Silence, 1967) u samom njemačkome jeziku vidio je sukrivca za nacizam, upozorivši na »prijelomnu točku« kada se »u srži« jezika nastanjuju laži i sadizam. Knjiga Nakon Babilona: aspekti jezika i prevođenja (After Babel: Aspect of Language and Translation, 1975) značajno je pripomogla utemeljenju traduktologije kao znanstvene discipline. Velik je prijepor izazvao roman Prijevoz A. H. u San Cristóbal (The Portage to San Cristóbal of A. H., 1981), odnosno njegova kazališna adaptacija: Hitler, preživjeli bjegunac u prašumi Amazone, verbalno se konfrontira s lovcima na naciste i tumači da su Židovi sami skrivili holokaust jer su, među ostalim, izumili savjest. Ostala značajnija djela: U dvorcu Modrobradoga: bilješka o redefiniciji kulture (In Bluebead’s Castle: Some Notes Towards Redefinition of Culture, 1971), Errata: propitani život (Errata: an Examined Life, 1997), Gramatike stvaranja (Grammars of Creation, 2001), Nostalgija za apsolutnim (Nostalgia for the Absolute, 2004), Knjige koje nisam napisao (My Unwritten Books, 2008).

Citiranje:

Steiner, George. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/steiner-george>.