Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika

Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika (madž. Barany-Bajsi Szerb-Magyar Köztársaság), privremena politička tvorevina (14. do 21. VIII. 1921) koju su proglasili pobunjenici. Okupacija Pečuha i Baranje što ju je izvela srbijanska vojska 1918. izazvala je otpor radnika koji su bili odsječeni od revolucionarnih zbivanja u Madžarskoj. Nakon sloma pobune u Madžarskoj (kolovoz 1919) veći broj emigranata sklonio se u Pečuh. Ojačani tim priljevom, radnici su, zajedno s građanskim snagama, preuzeli upravu grada. U smislu odredaba Trianonskog ugovora o miru, vojska SHS morala se 1921. povući iz dijela Baranje što je predan Horthyjevoj Madžarskoj. Na cijelome području proglašena je Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika, a za predsjednika je izabran slikar P. Dobrović. »Republika« je potrajala do dolaska Horthyjevih trupa, koje su slomile neorganizirani oružani otpor.

Baranjsko-Bajska Srpsko-Madžarska Republika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=5824>.