STRUKE:

sukulente

sukulente (od kasnolat. suculentus: sočan), skupina biljaka mesnatih, sočnih listova ili stabljika, rjeđe korijena. U tzv. vodnom staničju mogu skupiti veliku pričuvu vode koju u sušnom razdoblju štedljivo koriste u procesima → transpiracije i → asimilacije. Na taj su način prilagođene životu u suhim područjima (stepe, polupustinje i pustinje), odn. na suhim staništima. S obzirom na suha staništa na kojima rastu i način prilagodbe, pripadaju u skupinu hemikserofita (→ kserofiti). Obično se dijele na lisne sukulente, tj. one s mesnatim listovima, i stabljične sukulente, s mesnatom stabljikom, dok su rjeđe korijenske sukulente. Prvoj skupini pripadaju npr. žednjak (Sedum) i → čuvarkuća, obje iz por. → tustika (Crassulaceae), zatim → aloj iz por. ljiljana, kamo pripada i → agava, čupavac (Mesembryanthemum, Carpobrotus) iz por. čupavica (Aizoaceae) i dr. Tipični su predstavnici stabljičnih sukulenata → kaktusi s valjkastom ili stupastom, polukuglastom, kuglastom ili plosnatom stabljikom s ograncima sličnima debelim mesnatim listovima (→ opuncija), dok su im listovi reducirani ili preobraženi u trnove. Neke vrste, npr. divovski kaktus (Carnegiea gigantea), mogu narasti do dvadesetak metara i u svojem tijelu, kada padne kiša, skupiti golemu količinu vode (do 90% svježe mase njihova tijela). Pri dugotrajnoj suši mogu bez štete potrošiti do 70% skupljene vode. Oblikom stabljike kaktusima su slične i mnoge biljke drugih porodica. To je tipičan primjer konvergencije (→ konvergencija, 3), kao prilagodba na slične ekološke prilike u kojima su nastale. Takve su npr. mnoge vrste sukulentnih mlječika (Euphorbia), koje se po obliku vrlo lako zamijene s kaktusima. Na mjestu uboda mlječike izlučuju mliječni sok, što ih razlikuje od kaktusa. Kaktusima su slične i neke vrste drugih porodica, npr. svilenica (Asclepiadaceae), lozica (Vitaceae), glavočika (Asteraceae).

sukulente. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.8.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58703>.