STRUKE:

sunčanje

sunčanje, izlaganje tijela djelovanju Sunčevih zraka. Ubraja se među davno poznate i popularne metode prirodnoga liječenja. Uz toplinske (infracrvene), Sunčevo zračenje sadrži i ultraljubičaste zrake, koje pretvaraju ergosterol u vitamin D, te bitno utječu na preradbu i iskorištavanje kalcija u organizmu, osobito u kostima. Sunčanjem se u koži stvara zaštitna tamna boja (pigment), ubrzava se optok krvi, poboljšava mijena tvari i liječe neke bolesti (→ helioterapija). Međutim, nesustavno i naglo sunčanje može dovesti do sunčanice i toplinskog udara. Potkraj XX. st. zbog klimatsko-atmosferskih promjena i sve jačeg ultraljubičastoga zračenja prirodno sunčanje postalo je restriktivnije; nasuprot njemu raširilo se tzv. umjetno sunčanje pod posebnim lampama u solarijima. Sve do kraja XIX. st. od sunčanja potamnjela koža smatrala se obilježjem fizičkih radnika dok se među pripadnicima tzv. viših slojeva više cijenila bljeđa put. Takav se obrazac promijenio početkom XX. st. (napose od 1920-ih među turistima na Azurnoj obali) kada je sunčanje ušlo u modu kao rekreacija (i obilježje) bogatijih, a potom postalo atraktivnim među rastućim brojem turista.

sunčanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58783>.