Svjatoslav Igorevič

Svjatoslav Igorevič (rus. izgovor [sv’itasla'f i'gər’iv’ič]), kijevski knez od 964. do 972 (?, oko 942?, 972). Sin kneza Igora i kneginje Olge, koja je obnašala vlast do 964. i zadržala utjecaj sve do smrti (969). Znatno je proširio opseg države, ratujući uspješno protiv istočnoslav. Vjatiča (964–965., 966., 981), Hazara (965., 969) i povolških Bugara. Na poticaj bizantskoga cara Nikefora II. Foke upao je 968. u Bugarsku. Pečeneška navala na Kijev 969. nagnala ga je na povratak, no suzbivši Pečenege već se u ljeto iste godine vratio u Bugarsku i svrgnuo cara Borisa II., te je time došao u sukob s Bizantom. Pošto su propali pregovori, bizantski car Ivan I. Cimiskes je u travnju 971. provalio u Bugarsku i napokon opsjeo Svjatoslava u Silistriji. Ondje se Svjatoslav nakon ogorčene borbe predao u srpnju, obvezavši se da više neće napadati bizantske posjede na Balkanu i u Pricrnomorju. Za uzvrat je Bizant priznao ruskim trgovcima pravo da nesmetano trguju u Carigradu. Na povratku u Kijev Svjatoslav je poginuo u zasjedi Pečenega. Za njegove je vladavine kijevska država postala značajnim političkim čimbenikom u istočnoj Europi.

Svjatoslav Igorevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59103>.