Šegvić, Kerubin

Šegvić, Kerubin, hrvatski teolog, povjesničar i književnik (Split, 23. II. 1867Zagreb, 30. VI. 1945). Pisao i pod pseudonimom Pierre Lucki. Gimnaziju je upisao u Zadru, novicijat pohađao u Kopru. Zaređen je 1889., a teologiju je završio 1890. Bio je propovjednik na talijanskom jeziku u Kopru, Gorici i Trstu, zatim nastavnik u Kopru, na Korčuli i u Kotoru. God. 1895. počeo je studirati slavistiku u Zagrebu. Aktivno se uključio u politički život kao pripadnik Stranke prava te uređivao Novi vijek. God. 1906. otišao je u Sarajevo, gdje je uređivao Hrvatsku narodnu zajednicu i Napredak. Protjeran iz Sarajeva zbog zagovaranja hrvatskih prava, u Zagrebu je aktivno sudjelovao u polemikama starih i mladih kao jedan od glavnih teoretičara i ideologa struje starih. Nakon I. svjetskog rata osnovao je list Hrvat, uređivao Hrvatski list u Osijeku, osnovao Hrvatsku riječ u Splitu, a zbog članka Ustaj bane, Hrvatska te zove, izbavi nas iz nevolje ove bio je osuđen na tri mjeseca zatvora. Uređivao je Hrvatsku smotru (1933), a u početku stvaranja NDH sudjelovao u misiji u Italiji, o čem je objavio knjigu U prvim mjesecima stvaranja NDH (1944). Zastupao je teoriju o gotskom podrijetlu Hrvata pozivajući se na podatke Tome Arhiđakona iz XIII. st. (Gotsko podrijetlo Hrvata – Die gotische Abstammung der Kroaten, 1936). Nakon rata bio je osuđen kao kolaboracionist i strijeljan. Kao prozaik javio se 1890-ih pripovijetkama bez veće umjetničke vrijednosti. Uspješniji kao pisac za djecu, pisao je priče kojima je osnovna namjena didaktičnost i podučavanje. Povijesni romani Lopudska sirotica (1903) i Posljednji Kotromanići (1905) odražavaju zanimanje za usmenu i pučku predaju u duhu neohistorizma početkom XX. st. Okušao se i kao književni kritičar, povjesničar i povjesničar književnosti zasnivajući svoje prosudbe uglavnom na paraznanstvenim procjenama te na nedovoljno provjerenim podatcima (Kratka povijest hrvatske /srpske/ književnosti, 1911). Objavio je opsežnu studiju o E. Kumičiću te prikaze života E. Kvaternika, G. Martića i A. Starčevića. Žestok polemičar, predstavnik konzervativne struje, vjeran starčevićanskim idejama, Šegvić će u hrvatskoj književnosti ostati zabilježen kao vrlo plodan, ali ne i značajan pisac i književni kritičar.

Šegvić, Kerubin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59414>.