Adžija, Božidar

ilustracija
ADŽIJA, Božidar

Adžija, Božidar, hrvatski pravnik i publicist (Drniš, 24. XII. 1890Zagreb, 9. VII. 1941). Na studij prava odlazi 1910. u Prag, gdje ga je završio doktoratom 1914. Po povratku u domovinu 1914. mobiliziran i do kraja I. svjetskoga rata radio je kao pisar i prevoditelj u vojnim sudovima u Sinju, Šibeniku i Dubrovniku. God 1918. izabran u Drnišu za člana Narodnog vijeća SHS, a zbog talijanske okupacije napušta Dalmaciju i 1919. nastanjuje se u Zagrebu. Bio šefom Ureda za izbjeglice iz Istre te nakratko 1919–20. postaje članom Zemaljske vlade kao povjerenik za socijalnu skrb. Od 1922. do smrti radi u Središnjem uredu za osiguranje radnika. Od 1919. bio je član Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, a od 1935. KPJ. Na osnivačkom kongresu Komunističke stranke Hrvatske 1937. izabran za člana Centralnoga komiteta. Zbog komunističke agitacije do 1941. više puta suđen i zatvaran (1936., 1938., 1939). Početkom srpnja 1941., zajedno sa skupinom kerestinečkih logoraša, ustaške ga vlasti strijeljaju u Maksimiru. God. 1926. utemeljio Radničku čitaonicu, a 1927. Radničku biblioteku. God. 1925–28. bio je glavni urednik Radničke zaštite, službenoga glasila Središnjeg ureda za osiguranje radnika, i 1928–33. Službene misli, te urednik časopisa Znanost i život i Naših novina (1939). Pisao je o političkim, sociološkim, ekonomskim, kulturnim i filozofskim pitanjima te o problemima socijalne politike, radničkog pokreta, o fašizmu, odnosu Crkve i države, inteligencije, radništva i drugim temama, a objavljivao ih je u časopisima, radničkim i stranačkim glasilima. Adžija je jedan od najistaknutijih intelektualaca revolucionarnoga krila hrvatskog radničkog pokreta. Važnija djela: Kapitalizam i socijalizam (1920), Međunarodna organizacija rada (1926), Od Platona do Marksa (1929) i Karl Marks (1936).

Adžija, Božidar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.2.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=597>.