Štalter, Pavao

Štalter, Pavao, hrvatski redatelj animiranih filmova (Karanac kraj Osijeka, 25. XI. 1929). Diplomirao je na Akademiji primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1955. Od 1958. radio u Studiju za crtani film Zagreb filma, isprva kao scenograf (npr. I videl sem daljine meglene i kalne Z. Boureka, 1964). Kao redatelj, filmovima Maska crvene smrti (s B. Ranitovićem, 1969), Sedam plamenčića (1975) i Kuća br. 42 (1984) stekao je status jednog od prvaka Zagrebačke škole crtanoga filma i ključnoga predstavnika njezine struje tzv. animiranoga slikarstva. Režirao je i filmove Peti (sa Z. Grgićem, 1964), Kutije (1967), Scabies (s B. Ranitovićem, 1970), Duša (1971), Kubus (1972), Konj (1972), Love Story (sa Z. Bourekom, 1973), Ivica i Marica (1980), Usisač (s Leom Fabijanijem, 1980), Ogledalce (1986), Posljednja stanica (1988), te pet epizoda crtane serije Profesor Baltazar (1978). Njegov rad karakterizira jak kolorizam, majstorstvo u različitim tehnikama (kolaž, crtež, ulje na platnu) te elegičan ton i melankoličan ugođaj. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1994).

Štalter, Pavao. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59884>.