štedionica, novčano-kreditna ustanova koja prikuplja slobodna sredstva od stanovništva i daje zajmove uz naplatu kamate. Bitno im je obilježje da imaju velik broj filijala, a često su povezane i s poštom. Povijest štedionica povezana je s pojavom prvih banaka, a u srednjem vijeku, na području današnje Italije, osnivala su se i posebna dobrotvorna društva, koja su u početku odobravala beskamatne pozajmice pučanstvu, potom uz naplatu kamate. Poslije su te ustanove služile kao uzor kod osnivanja štedionica, koje su osnivala različita društva, gradovi, a zatim i država. Prvom se štedionicom smatra »opća opskrbna ustanova« osnovana u Hamburgu 1778. U Engleskoj se štedionice osnivaju od 1798; god. 1817. donesen je prvi zakon o štedionicama, a 1861. osnovana je Poštanska štedionica kao prva državna ustanova te vrste. U Hrvatskoj je 1846. utemeljena Prva hrvatska štedionica, koja je prerasla u najjaču hrvatsku financijsku ustanovu. Štedionice su u Hrvatskoj ugašene Zakonom o bankama iz 1998., a prestale su raditi 31. XII. 2001., od kada manji broj uglavnom većih štedionica nastavlja poslovati kao banka, a veći broj uglavnom manjih štedionica transformirao se u štedno-kreditne zadruge.
