tetrijebi (Tetraonidae), por. ptica iz reda kokoški (Galliformes). Obuhvaća još i lještarke i snježnice. Tijelo im je krupno, kljun čvrst, noge jake, bez ostruga (neke vrste imaju na prstima rese od zakržljalih pera). Dugi su prosječno 30 do 90 cm. Žive po gorskim šumama na sjeveru Europe, Azije i Sjeverne Amerike, u parovima ili jedan mužjak s više ženka. Mužjaci su veći, imaju sjajno perje. Hrane se biljem i kukcima. Gnijezdo grade na tlu. Ženka snese 6 do 12 žućkastosmeđih jaja, na kojima sjedi 28 dana. Razlikuje se 17 vrsta, od kojih je jedna ugrožena. Tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus) dug je do 112 cm, težak do 8 kg. Mužjakova su prsa zelenkaste boje, olovna sjaja, leđa smećkasta, a trbuh, glava i vrat gotovo su crni. Poznat je po spektakularnom primamljivanju ženka u doba parenja. Tetrijeb ruševac (T. tetrax) velik je kao domaća kokoš. Mužjak ima tamno perje modrikasta kovinskoga sjaja, a rašireni rep u obliku je lire. Zadržava se u niskim šumama među grmljem. Lještarka (Bonasa bonasia) smećkaste je boje, duga oko 45 cm, živi na tlu u gorskim šumama od zap. Europe preko Azije do Tihog oceana. Sjeverna snježnica (Lagopus lagopus) nastanjuje ugl. arktičku tundru te alpska i planinska područja.
