STRUKE:

Texas

Texas [te'ksəs], savezna država u južnom dijelu SAD-a; 691 097 km² s 25 145 561 st. (2010). Po površini i broju stanovnika druga država u SAD-u. Sastoji se od obalne nizine Meksičkoga zaljeva na jugu i jugoistoku, koja prema sjeveru postupno prelazi u ravnjak Edwards, a prema zapadu u 1200 m visok ravnjak Llano Estacado. Na krajnjem su zapadu ogranci Stjenjaka (Rocky Mountains) s najvišim vrhom Guadalupe (2667 m). Klima je u južnom i jugoistočnom dijelu suptropska, na zapadu i sjeverozapadu kontinentalna. Godišnja količina oborina smanjuje se od približno 1300 mm na jugoistoku do 230 mm na zapadu. Vodom obiluje granična rijeka Rio Grande; ostale su veće rijeke Sabine, Red River, Trinity, Brazos, Colorado i Nueces. Sve rijeke utječu u Meksički zaljev. Biljni je pokrov uglavnom savanskoga tipa; četinarske i hrastove šume mjestimično su se sačuvale. Ekonomija Texasa među najrazvijenijima je u SAD-u (2. po vrijednosti BDP-a, a 1. po vrijednosti izvoza). Texas je vodeća država u rudarstvu (daje oko 30% ukupne vrijednosti rudarske proizvodnje SAD-a), na prvom je mjestu dobivanje nafte (1/4 američke proizvodnje), prirodnoga plina (1/3 američke proizvodnje) te cementa (2. u SAD-u) i gipsa. Texas ima 34% utvrđenih rezervi nafte u SAD-u.; također je najveći je i proizvođač električne energije dobivene u vjetroelektranama u SAD-u. U industriji prevladava preradba nafte s vrlo gustom mrežom naftovoda i plinovoda, proizvodnja industrijskih strojeva, gume, helija, sumpora, sulfata, cementa, magnezijevih soli, kemikalija; prehrambena, elektrotehnička i elektronička industrija (područje Dallas–Fort Worth; u Houstonu je sjedište Compaqa). Vrlo je jaka aeronautička (Houston) i vojna industrija, visoka tehnologija te filmska industrija (Austin). U proizvodnji pamuka Texas je prvi u SAD-u, kao i po broju goveda (13,3 mil. grla, 2011; uzgajaju se većinom u ravnici) i ovaca (1,1 mil.; na suhim visokim ravnjacima). Dobro uspijevaju kukuruz, pšenica, zob, ječam, riža, orašac, šećerna trska, južno voće i ljekovito bilje. Ribarstvo (osobito ulov račića); marikultura. Glavni je grad Austin, a najveći je grad i luka Houston (promet 227,1 mil. t, 2010; druga u SAD-u). – Općenito se smatra da su prvi Indijanci pristigli na područje današnjega Texasa prije 37 000 godina. Prvi Europljani na tlu Texasa bili su Španjolci, koji su plovili duž njegovih obala. Ploveći 1520. uz obale Meksičkoga zaljeva, Alonso Álvarez de Pineda napravio je prvu kartu toga područja. Doživjevši brodolom kraj otoka Galveston, Á. N. Cabeza de Vaca istražio je (1528–34) dio južnog i jugozapadnog Texasa. Tragajući za zlatom legendarnih indijanskih gradova Cibole, ta je ekspedicija stigla 1536. u današnji Ciudad de México. Iz Meksika je s istim ciljem 1540. bila upućena i ekspedicija pod vodstvom Francisca Vázqueza de Coronada. Prošavši kroz Llano Estacado, ekspedicija je 1541–42. prokrstarila cijeli sjeverozapadni Texas i vratila se u Meksiko ne našavši zlato. Prvo španjolsko naselje bilo je osnovano 1682. u Ysleti (kraj današnjeg El Pasa) u dolini gornjega toka rijeke Rio Grande. Francuzi su 1685. podignuli uporište Fort Saint Louis kraj zaljeva Matagorda, koje se nije održalo. Početkom XVIII. st. Španjolci su osnovali nekoliko naselja i misija, od kojih su najvažnije bile San Antonio de Valero i uz nju San Antonio de Bexar (1718) kraj današnjega San Antonija, koje su 1772. postale sjedište španjolske kolonijalne uprave u Texasu. Španjolska kolonizacija nije poprimila veće razmjere. Pošto je 1803. otkupio od Francuske područje Louisiane, SAD je smatrao da je i Texas dio toga teritorija. Unatoč tomu, Texas je 1819. bio priznat kao španjolski posjed. Kada se 1821. Meksiko proglasio neovisnim, Texas je ušao u sastav nove države. Iste je god. pod vodstvom Stephena Austina započela ubrzana kolonizacija nekoliko stotina angloameričkih obitelji iz SAD-a, što je tijekom vremena dovelo do stvaranja napetosti s meksičkim vlastima jer su mnogi kolonisti vidjeli budućnost Texasa samo u tješnjoj povezanosti sa SAD-om. Kada je meksička vlada različitim mjerama pokušala zaustaviti američku kolonizaciju, dolazilo je do otpora kolonista, koji je ubrzo prerastao u oružane sukobe, a 1835. u otvoreni rat. Na Konvenciji u mjestu Washington-on-the-Brazos, američki su kolonisti 2. III. 1836. proglasili neovisnost Texasa, a S. Houstona izabrali za vrhovnoga zapovjednika teksaških postrojba. Nakon legendarne opsade Alamoa kraj San Antonija (tvrđava je pala 6. ožujka, pošto je izginula sva posada) i poraza kraj Coleto Creeka 27. ožujka (nakon kojega su Meksikanci strijeljali oko 300 Teksašana), uslijedio je preokret u ratu. Odlučna pobjeda nad vojskom meksičkoga generala i diktatora A. L. de Santa Anne bila je izvojevana 21. IV. 1836. na rijeci San Jacinto. S. Houston postao je prvi predsjednik Republike Texas. Meksiko je i dalje polagao pravo na Texas, koji je nastojao na priključenju SAD-u. Kako je Texas većinom bio naseljen robovlasničkim plantažerima s američkoga Juga, sjeverne abolicionističke države protivile su se priključenju, smatrajući da bi to poremetilo ravnotežu u odnosima između Sjevera i Juga. Konačno je Kongres 1845. anektirao Texas, koji je postao 28. država Unije. To je dovelo do rata s Meksikom. Pretrpjevši niz poraza u ratu 1846–48., Meksiko se mirovnim ugovorom u Guadalupe Hidalgu (1848) odrekao svih svojih pretenzija na teksaški teritorij i za 15 mil. dolara prepustio SAD-u preostale svoje posjede na zapadu kontinenta. Priključenjem Texasa SAD-u još se više raspirio spor između južnih i sjevernih država. U Američkom građanskom ratu (1861–65) Texas je, unatoč protivljenju svojega guvernera S. Houstona, sudjelovao kao član Konfederativnih Američkih Država (Konfederacija). Nakon poraza, bio je 1865–69. pod vojnom upravom federalnih snaga. U Uniju je ponovno bio primljen 1870. Nakon razdoblja obnove (1870–76) prihvaćen je današnji ustav države. Uzgoj stoke i pamuka (prijašnju jeftinu radnu snagu robova zamijenio je sustav zakupa farmi) bila su obilježja teksaškoga gospodarstva sve do kraja XIX. st. To je doba masovnog ograđivanja zemlje, nastajanja farmi i rančeva te stvaranja krupnoga zemljoposjeda. Pritom su veleposjednici samovoljno prisvajali male farme i uključivali ih u svoj posjed, protiv čega su sitni farmeri ustajali rušenjem ograda. To je gotovo dovelo do građanskoga rata, pa su 1884. bili doneseni državni zakoni za zaštitu maloga zemljoposjeda, a rušenje ograda bilo je proglašeno kaznenim djelom. Prve godine nakon građanskog rata obilježili su i novi sukobi s indijanskim plemenima, koja su bila ogorčena time što su bijelci stalno sužavali njihov teritorij. Tijekom 1870-ih njihov je otpor bio slomljen, a oni prebačeni u rezervate. Agrarna obilježja gospodarstva naglo su se počela mijenjati nakon otkrića prvoga velikoga naftnog polja u Spindletonu 1901., pa je Texas uz Oklahomu na početku XX. st. bio najveći proizvođač nafte u SAD-u. Gospodarski napredak Texasa, temeljen na proizvodnji nafte i razvoju pratećih industrija, bio je tijekom velike gospodarske krize potkraj 1920-ih i početkom 1930-ih znatno usporen. Nakon II. svjetskog rata kraj Houstona je 1961. podignuta baza za lansiranje i praćenje svemirskih letjelica.

Texas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61089>.