STRUKE:

tokarenje

ilustracija
TOKARENJE, univerzalni tokarski stroj

tokarenje, postupak obradbe materijala (kovine, drva, plastike, kamena i dr.) odvajanjem čestica, kojim se ponajprije oblikuju rotacijski simetrični i okrugli, ali i drugi dijelovi. Izvodi se na alatnim strojevima tokarilicama, pri čem je gl. gibanje kontinuirana rotacija obratka oko stalne osi, a pomoćno gibanje (posmak) ravnocrtna translacija alata. Prema ostvarenoj kvaliteti obrađene površine tokarenje se dijeli na grubo, završno i fino; prema obliku obrađene površine na okruglo, plansko (čelno), neokruglo, konusno, profilno, oblikovno (kopirno) i tokarenje navoja; prema položaju obrađene površine na vanjsko i unutarnje, a prema kinematici postupka na uzdužno i poprječno. S obzirom na primjenu sredstava za hlađenje i podmazivanje, razlikuju se tokarenje s korištenjem takvih sredstava ili suho, bez njihove primjene. U novijoj praksi susreću se i pojmovi tvrdo tokarenje, čime se označuje tokarenje kaljenih materijala ili materijala povišene tvrdoće, te mikrotokarenje, tj. tokarenje obradaka koji se odlikuju vrlo malim izmjerama (10–6 m). Osnovni su parametri obradbe pri tokarenju brzina rezanja, posmak i dubina obradbe.

Tokarski nož je alat za tokarenje definirane geometrije reznoga dijela, s jednom glavnom reznom oštricom koja se izrađuje od različitih materijala. Danas prevladavaju tokarski noževi kojima je rezni dio (npr. izmjenljiva rezna pločica) izrađen od smjese tvrdih metala, često prevučenih jednom ili više tankih prevlaka, kako bi im se povećala postojanost i poboljšala rezna svojstva; sve se rjeđe rabe tokarski noževi od brzoreznoga čelika, a sve više tokarski noževi kojima je rezni dio izrađen od kermeta, keramike i dr.

Tokarilica ili tokarski stroj nekoć se pokretao ručno, s pomoću vodenoga kola ili parnoga stapnog stroja, a danas se redovito pogoni elektromotorom. Osnovni su mu dijelovi: glavno vreteno s prijenosom te glavnim i posmičnim pogonom smještenima u kućištu (vretenište) i s uređajem za stezanje obratka (stezna glava, razgovorno amerikaner); saonice koje kližu vodilicama duž obratka, a na sebi nose tzv. suport s nosačem alata (npr. stega ili revolverska glava), koji je pomičan poprječno ili uzdužno u odnosu na obradak; posmični prigoni saonica, odn. suporta; konjić, u koji se umeće šiljak za pridržavanje vitkih obradaka ili alat za bušenje, upuštanje ili razvrtanje; postolje (postelja ili krevet) s vodilicima po kojima se kreću saonice i konjić.

Različite su izvedbe tokarskih strojeva. Najčešće je u uporabi univerzalni tokarski stroj s vodoravno postavljenim glavnim vretenom na kojem se mogu obavljati sve vrste obradbe tokarenjem. Za obradbu dijelova velikih promjera (promjeri i veći od 15 m) upotrebljava se tokarski stroj s vertikalno postavljenim glavnim vretenom, tzv. karuselna tokarilica. Slične je namjene čelni tokarski stroj, za obradbu predmeta većega promjera, ali male visine, kao što su zamašnjaci, remenice, diskovi parnih turbina i sl. Automatizirani tokarski strojevi danas su numerički upravljani alatni strojevi CNC (engl. Computer Numerical Control), a odlikuje ih visoka razina automatizacije uz istodobnu veliku prilagodljivost. Zbog težnje za ujedinjenjem različitih postupaka obradbe na jednom stroju, sve više se primjenjuju obradbeni centri na kojima se, primjenom pogonjenih alata, uz tokarenje izvode i drugi postupci obradbe odvajanjem čestica (npr. glodanje i bušenje). Kinematika posmičnih gibanja kod takvih je strojeva znatno složenija i višestruka. (→ alatni strojevi)

tokarenje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.11.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61601>.