STRUKE:

topništvo

topništvo (artiljerija), rod kopnene vojske koji velikom vatrenom moći pruža potporu borbenim snagama. Kao organizacijska cjelina javlja se i u sastavima drugih rodova (npr. protuzračno topništvo), grana (npr. obalno topništvo) ili borbenih sustava (npr. brodsko topništvo).

Topničko oružje veže se uz razvoj vatrenog oružja, ali su njegovi preteče postojali i prije, u obliku različitih naprava za izbacivanje zapaljivih i drugih tvari na utvrđene gradove (→ balista; katapult). Prvo vatreno topničko oružje pojavilo se u XIV. st., a sastojalo se od grube cijevi učvršćene na drvenom nosaču (→ bombarda; merzer); uskoro su se pojavili i prvi pravi topovi, a nešto poslije i haubice (→ haubica; top). U drugoj pol. XIX. st. topničko oružje znatno se razvilo zahvaljujući novim tehn. rješenjima, npr. spiralno ožljebljenoj topovskoj cijevi i cilindričnomu šiljatom zrnu. Poč. XX. st. u topništvo je uveden → minobacač, a tijekom II. svj. rata i topničko → raketno oružje.

Danas je topništvo u kopnenoj vojsci (zemaljsko ili poljsko topništvo) osnovno sredstvo za pružanje izravne i neizravne vatrene potpore pješačkim i oklopnim snagama. Ono uništava protivničke snage na bojišnici, napada njihovo topništvo, pokriva zemljište kada za tu zadaću nema drugih kopnenih snaga, ostvaruje udare po ciljevima na velikim daljinama. Dijeli se na topništvo za potporu i protuoklopno topništvo, a naoružano je različitim topničkim i raketnim oružjima (minobacači kalibra 120 mm i veći, topovi, topovi-haubice i haubice, višecijevni bacači raketa) u sastavu vučnog ili samovoznoga topništva. Topništvo za potporu dijeli se na topništvo za izravnu potporu (dodijeljeno jednoj postrojbi) i topništvo za opću potporu (djeluje u potpori cjelokupnih snaga, a naoružano je oružjem velikoga dometa). Protuoklopno topništvo namijenjeno je za borbu protiv tenkova i drugih oklopnih vozila, a danas se sastoji ugl. od protuoklopnih raketnih sustava. Protuzračno topništvo namijenjeno je za aktivnu protuzračnu obranu (PZO) kojom se vatrom iz topničkih i raketnih sustava izravno uništavaju neprijateljski zrakoplovi ili projektili, ili se poništava ili smanjuje učinkovitost njihovih napada iz zraka. Može biti organizirano u okviru područja PZO-a (šire zemljopisno područje), točke PZO-a (dijelovi snaga ili važni objekti) ili samoobrane. Obalno topništvo dio je obalne obrane u sastavu kopnene vojske ili ratne mornarice, a namijenjeno je za obranu obalnoga mora i obalnoga ruba, za vatrenu potporu u borbi protiv pomor. snaga i pomor. desanata protivnika te za obranu obalnih objekata od napada s mora i kopna. Pod brodskim topništvom podrazumijevaju se topovi i raketni sustavi na ratnim brodovima koji djeluju protiv drugih brodova ili podupiru kopnene snage. Zrakoplovno topništvo čine topnički i raketni sustavi ugrađeni u zrakoplove i helikoptere, a služe za gađanje drugih zrakoplova u letu i ciljeva na zemlji u okviru zrakoplovne borbe i bliske zračne potpore.

Radi provedbe zadaća uz što manje gubitke i manji utrošak strjeljiva, u sastavu topništva nalaze se i druge postrojbe, odn. specijalnosti (računalna, topografska, meteorološka, radarska, izvidnička). Suvremene zapovjedno-izvidničke postrojbe topništva za zapovijedanje, nadzor, otkrivanje, identifikaciju i praćenje ciljeva, utvrđivanje učinaka topničkih oružja na cilju i dr. obično u svojem sastavu imaju prijenosne uređaje za praćenje i upravljanje vatrom, uređaje za pozicioniranje (GPS), radare, zvukomjerne postaje i bespilotne letjelice.

topništvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 15.8.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61799>.