tunj (vjerojatno dalmatorom. prema lat. thynnus ili thunnus < grč. ϑύννος) (tuna, plavorepa tuna; Thunnus thynnus), riba koštunjača iz por. Scombridae, vretenasta tijela pokrivena sitnim ljuskama, tamnoljubičastih do tamnomodrih leđa, srebrnastobijela trbuha, duga do 5 m, teška do 500 kg. Glava je čunjasto zašiljena, usta su velika s nizom oštrih zubića. Iza druge leđne i podrepne peraje niz je od 7 do 10 perajica »pinula«. Repna peraja ima oblik polumjeseca. Krv je tune za 2 do 3 °C toplija od mora. Može doživjeti 30 godina. Pučinska je riba, raširena u suptropskom i trop. dijelu Atlantskog i Tihog oceana. Glavno joj je obitavalište Sredozemno more, a dolazi do obala Danske, Norveške i Islanda. Hrani se ugl. sitnom plavom ribom. Izrazita je selica. U Jadranu se nalazi sve do Kvarnera. Lovi se velikim plivaricama (tunolovkama), obalnim potegačama i stajaćicama (tunerama) te panulom. Meso joj je vrlo cijenjeno. U Jadranu je čest tunj crnopjeg ili tunina (Thunnus thunnina). U umjereno hladnim vodama Atlantskog oceana čest je dugoperajni tunj (Thunnus alalunga). Ostale poznatije vrste: tunj patudo (Thunnus obesus), žutorepa tuna (Thunnus albacores) s intenzivno žutom leđnom i podrepnom perajom, tunj prugavac (Katsowonus pelamis).
