struka(e):

učinska elektronika (energetska elektronika), područje elektronike koje se bavi pretvorbom obilježja električne energije (valni oblik napona, valni oblik struje, frekvencija, broj faza) i upravljanjem tokom električne energije bez znatnijega gubitka snage. Osnovni joj je uređaj elektronički učinski pretvarač, koji spaja dva električna sustava različita po obilježjima električne energije. Područje snage učinskih pretvarača od nekoliko je milivata (npr. u mobitelu) do približno stotinu megavata (npr. u istosmjernom veleprijenosu električne energije). Pretvorba obilježja električne energije zbiva se u nelinearnoj električnoj mreži s električnim ventilima (diodama, tranzistorima ili tiristorima), koji rade sklopnim načinom rada. Jedino sklopnim načinom rada ventila može se postići velika djelotvornost (omjer između izlazne i ulazne snage) učinskoga pretvarača. Kako postoje samo dva osnovna sustava električne energije (izmjenični i istosmjerni), četiri su osnovne skupine učinskih pretvarača: ispravljači, izmjenjivači, istosmjerni pretvarači i izmjenični pretvarači. Ispravljač pretvara izmjeničnu struju u istosmjernu (ispravljanje; energiju daje izmjenični sustav), izmjenjivač pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu (izmjenjivanje; energiju daje istosmjerni sustav), istosmjerni pretvarač spaja dva istosmjerna sustava električne energije različitih naponskih razina (istosmjerna pretvorba; energija može teći u oba smjera), a izmjenični pretvarač spaja dva izmjenična sustava (izmjenična pretvorba; energija može teći u oba smjera). Usmjerivač je pretvarač koji može raditi i u ispravljačkom i u izmjenjivačkom načinu rada.

Učinska elektronika primjenjuje se u procesnoj industriji (npr. u istosmjernim i izmjeničnim elektromotornim pogonima, elektrotermiji, elektrokemiji, pri filtriranju dimnih plinova), u transportu (u električnim gradskim i željezničkim vozilima), u letjelicama (zračnima i svemirskima), u sustavima za napajanje električnom energijom (pri neprekinutom napajanju istosmjernim i izmjeničnim naponom, pri kompenzaciji jalove snage, u istosmjernim veleprijenosima, pri spajanju vjetrenih turbina ili fotonaponskih članaka s razdjelnom mrežom), u zgradama (u klimatizacijskim sustavima, u dizalima i rasvjeti), u vojnim postrojenjima, itd. Značenje je učinske elektronike i u tome što se danas više od 60% proizvedene električne energije prilagođuje trošilima upotrebom elektroničkih učinskih pretvarača.

Citiranje:

učinska elektronika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ucinska-elektronika>.