struka(e): |
ilustracija
ULCINJ, plaža i zidine

Ulcinj (albanski Ulqin i Ulqini), grad, luka i općinsko središte u Crnogorskome primorju, nedaleko od granice s Albanijom, Crna Gora; 10 707 st. (2011; uglavnom Albanaca). Noviji dio grada leži amfiteatralno podno staroga dijela sa zidinama i kulama. Izvan zidina su Pašina džamija iz 1719., Namazdjah džamija iz 1728. Turističko mjesto s mnogobrojnim plažama (Velika plaža, duga oko 13 km, Ada na Bojani i dr.). – Prema tradiciji, Ulcinj su osnovali Grci iz Kolhide. U antičko doba javlja se pod imenima Colchinium, poslije Olcinium. Naseljen Ilirima, 168. pr. Kr. došao pod rimsku, a 395. pod bizantsku vlast. U XI. st. bio je u sastavu Zete, a od 1183. pod Nemanjićima. Nakon raspada srednjovjekovne Srbije na velikaške oblasti, bio je pod vlašću Balšića, koji ga u drugoj polovici XIV. st. pretvaraju najprije u povremenu, a 1396. u stalnu rezidenciju. Mlečani su ga zauzeli 1421., a Osmanlije 1571. Tada je alžirski potkralj Eulg-Ali naselio u grad 400 svojih gusara, pa je Ulcinj postao trgovačko i gusarsko središte; ulcinjski su gusari pljačkali po Jadranu sve do XVIII. st. Od 1880. do 1916. u sastavu Kneževine, a potom Kraljevine Crne Gore. Isprva pod austrougarskom (1916–18), a zatim pod talijanskom upravom sve do 1920., kada je pripojen Kraljevini SHS. U međuratnome razdoblju u sastavu je Cetinjske oblasti (1922–29) i Zetske banovine (1929–41). U II. svjetskome ratu bio je pod talijanskom (1941–43) i njemačkom okupacijom. Od listopada 1944. u sastavu je Crne Gore. Godine 1979. grad je teško stradao u potresu.

Citiranje:

Ulcinj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ulcinj>.