STRUKE:

Usora

Usora, srednjovjekovno bosansko područje (oblast) i županija u sjevernoj Bosni, na donjem toku rijeke Bosne i njezine pritoke Usore. Iako je to područje već oko 1204. ušlo u sastav Bosne, u dokumentima se prvi put spominje 1225. Nešto poslije njom je upravljao knez Sibislav, sin bosanskoga bana Stjepana. Usora je nakratko bila u posjedu bana Ninoslava, ali ju je on izgubio u sukobu s hrvatsko-ugarskim kraljem Belom IV. koji ju je uključio 1253. u sastav ugarske Banovine Usore i Soli. U doba Ladislava IV. Kumanca njom je upravljao Henrik Gisingovac (1272–73), potom kraljeva majka Elizabeta te naposljetku njezin zet Dragutin Stefan (1284–1316), koji je uključio Usoru u sastav svojega srpskoga kraljevstva. Nakon njegove smrti nakratko prelazi u ruke hrvatsko-ugarskoga kralja. God. 1324. osvojio ju je bosanski ban Stjepan II. Kotromanić te priključio Bosni. Potkraj XIV. i tijekom prve četvrtine XV. st. bila je poprište sukoba između rimsko-njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Sigismunda Luksemburgovca i protudvorski usmjerenoga hrvatskoga, bosanskog i ugarskog plemstva, koje je Sigismund slomio 1408. u bitki kraj Dobora u Usori. Unatoč tim uspjesima, tek su obodni dijelovi Usore uz Savu ušli u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, dok su se preostali dijelovi Usore nalazili u sastavu Kraljevine Bosne sve do 1432., kada je srpski despot Đurađ porazio bosanskoga kralja Tvrtka II. te tom prigodom zaposjeo Usoru, Zvornik i Teočak. Za vladavine Stjepana Tomaša (1443–61) Usora je ponovno bila u sastavu Bosanskoga Kraljevstva, u sklopu kojega je ostala do 1463., kada su ju privremeno osvojili Osmanlije. Potkraj godine osvojio ju je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin te priključio Srebreničkoj banovini, u sastavu koje je ostala sve do pada banovine pod osmansku vlast prije 1512. Osmanlije su Usoru podijelili između Zvorničkoga (područje desno od rijeke Bosne) i Bosanskoga sandžaka. Najvažnija središta Usore bile su utvrde Srebrenik, Tešanj, Soko, Tišnica, Doboj i Dobor.

Usora. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63423>.