varijacija (lat. variatio: mijenjanje; različitost).
1. Promjena u izgledu, svojstvima, rasporedu, odvijanju nečega (npr. varijacije boje kose, varijacije glasa, tlaka).
2. U glazbi, uporaba modificiranoga ponavljanja određenoga motivsko-tematskog tonskog sklopa, najčešće teme. Sreće se u različitim glazbenim kulturama te tijekom cijele povijesti zapadne umjetničke glazbe, gdje od XVI. st., kada nastaju prvi nizovi varijacija, postaje važnim skladateljskim postupkom u instrumentalnoj glazbi. Variranjem se preinačuju neki melodijski, ritamski ili harmonijski elementi polaznoga tonskog sklopa, a neki ostaju nepromijenjenima radi zadržavanja sličnosti, npr. melodijska linija (cantus firmus u polifonskom slogu ili basovski ostinato), harmonijska progresija ili melodijska, odnosno formalna okosnica teme. Od polovice XVIII. stoljeća varijacije su najčešće u glazbenom obliku teme s varijacijama, dok kasniji razvoj ide u smjeru sve slobodnijega variranja, npr. u slučaju karakternih varijacija, u kojima se pojedine varijacije razlikuju po karakteru kako međusobno tako i u odnosu na temu. Niz varijacija može biti samostalna skladba ili dio neke cikličke cjeline, a tema može biti izvorna ili preuzeta od nekoga drugog skladatelja, ali i neka popularna melodija.
3. Drugačiji oblik nečega, bez promjene bitnih svojstava (npr. varijacije šahovske igre).
4. U biologiji, svako odstupanje od tipičnih obilježja jedne određene biljne ili životinjske skupine (vrste, podvrste, rase, populacije). Varijacija nastala pod utjecajem vanjskih čimbenika naziva se modifikacija, a varijacija prouzrokovana promjenama u genetičkom materijalu mutacija. Novonastali organizmi nazivaju se varijante.
5. U matematici, u kombinatorici, uređeni izbor (poredak je važan) od k elemenata iz skupa koji sadrži n elemenata (0 ≤ k ≤ n). Broj varijacija bez ponavljanja (svaki se element može pojaviti samo jedanput): V(n, k) = n!/(n – k)! i broj varijacija s ponavljanjem (elementi se mogu pojaviti više puta): Vp(n, k) = nk (→ kompleksije). U računu varijacija (znak δS), mala promjena funkcije pri kojoj se ispituje promjena vrijednosti funkcionala S koji toj funkciji pridružuje neki broj.
