Večernji list, hrvatski informativni dnevni list. Nastao je udruživanjem Narodnoga lista (izlazio od 1945) i popodnevnoga dnevnika Večernji vjesnik (izlazio od 1957), a počeo je izlaziti 1. VIII. 1959. Prvi glavni i odgovorni urednik bio je Tomislav Golubović. Početna mu je naklada bila 63 000 primjeraka; izlazio je popodne i prodavao se na području Zagreba i središnje Hrvatske. Potkraj 1960-ih počeo je izlaziti na višebojnom novinskom offsetu te je prešao na jutarnje izdanje i ubrzo se proširio Hrvatskom (iako je ostao temeljno zagrebački i središnjohrvatski list). Vrhunac naklade ostvario je u drugoj polovici 1980-ih, kada se tiskao u 19 izdanja (uključujući inozemno u Frankfurtu) te je s nakladom od približno 370 000 primjeraka 1987. postao najnakladniji dnevnik u Jugoslaviji. Od 1989. izlazio samostalno (do tada u sastavu kuće Vjesnik) te je početkom 1990-ih došao u vlasništvo državnih fondova. Naklada mu je 1990-ih pala na približno 150 000 primjeraka. Od 2000. u sastavu je austrijskoga novinskoga koncerna Styria, a od 2002. tiska se kompletno u boji. U formatu je tabloida, njeguje kratku i sažetu informaciju, ali i komentar te karikaturu (I. Voljevica). Nakon Golubovića glavni urednici bili su Mirko Bilić (1962–63), Vera Vrcić (1963–68), D. Šošić (1968–72), M. Bekić (1972–75), Drago Šubić (1975–83), S. Andrašić (1983–91), Ivo Lajtman (1991–92), Branko Tuđen (1992–2001), Ružica Cigler (2001–05), Miljenko Manjkas (2005–06), Goran Ogurlić (2006–15) i Dražen Klarić (od 2015).
