Vladimir I. Svjatoslavič

ilustracija
VLADIMIR I. SVJATOSLAVIČ

Vladimir I. Svjatoslavič (poznat i kao Vladimir Sveti ili Veliki), veliki knez kijevski (Budutino kraj Pskova, oko 962Berestovo kraj Kijeva, 15. VII. 1015). Nezakoniti sin Svjatoslava I. Otac mu je 970. namijenio Novgorod, gdje je nakon njegove smrti 972. i službeno preuzeo vlast. Kada je 977. izbio razdor između njegove starije braće, Olega (umro 977), koji je vladao Drevljanima, i Jaropolka (umro 980), koji je držao Kijev, Vladimir je pobjegao u Švedsku, odakle se 979. ili 980. vratio s varjaškim plaćenicima. Njihovom je pomoći ponovno zagospodario Novgorodom, osvojio Polock i naposljetku bez otpora zavladao Kijevom, zarobivši i smaknuvši brata Jaropolka (980). Pitanje namire varjaških plaćenika riješio je tako što ih je dio poslao bizantskom caru, a dio postavio za zapovjednike svojih utvrda. U mnogobrojnim pohodima proširio je područje pod svojom vlašću od sjevernih jezerâ do južnih stepâ, porazivši niz okolnih naroda (Poljane 981., červenska naselja 981., Vjatiče 981–982., baltičke Jatvjage i manjim dijelom Este 983., Radimiče 984., Povolške Bugare 985., 994., 997). Za obranu od Pečenega protiv kojih je višekratno ratovao (992–1015) dao je podignuti pogranične utvrde i naseliti kao graničare turkijske narode Torkije i Berendeje. Upravu nad pojedinim oblastima države povjerio je dvanaestorici svojih sinova. Pokrstio se 987. i zaručio 988. bizantskom porfirogenetom Anom (umrla nakon 1011), čijemu je bratu Baziliju II. uputio vojnu pomoć protiv uzurpatora Barde Foke (988). U ljeto 989. napadom na bizantske posjede na Krimu i osvojenjem Hersona iznudio je Anino izručenje. Počeo je provoditi pokrštavanje zemlje, čime je Rusija ušla u bizantsku kulturnu sferu. O njegovu međunarodnu ugledu svjedoči i činjenica što je primao izaslanstva iz otonske Njemačke i od papinstva. Umro je pripremajući pohod protiv sina i predodređenoga nasljednika Jaroslava jer je ovaj 1014. uskratio godišnji danak što ga je Novgorod davao Kijevu.

Vladimir I. Svjatoslavič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65026>.