STRUKE:

Vrana

Vrana, selo u Dalmaciji, 13 km istočno od Biograda na Moru; 784 st. (2011). Leži nedaleko od Vranskoga jezera (Ravni kotari). U blizini ruševine srednjovjekovnoga grada i samostana te osmanski karavan-saraj (Maškovića han; XVII. st.). Poljodjelstvo; ovčarstvo. – O postojanju naselja u ilirsko i rimsko doba (Blandona i Arausona) svjedoče ostatci ilirirskih gradina, kao i ostatci rimskih građevina, keramike te vodovoda koji je opskrbljivao antički Zadar. Srednjovjekovni grad nastao je na mjestu krunskoga dobra hrvatskih kraljeva, sjeverno od Vranskoga jezera. Od XI. st. spominju se vranska utvrda (castrum Aurannae) i benediktinski samostan, koji je kralj Dmitar Zvonimir 1076. poklonio papi Grguru VII. i njegovim legatima da se njime služe kao hospicijem. Od XII. do početka XIV. st. vranskim su samostanom upravljali templari. Tada je Vrana utvrđena jakim zidinama (tri prstena zidina i predtvrđava), a pokretni most i obrambeni opkop oko cijele tvrđave vidljivi su i danas. Nakon ukidanja templarskoga reda, od 1312. vranski samostan preuzeli su ivanovci (hospitalci) i sagradili utvrdu Gradinu. U doba svojega najvećeg ugleda vranski priorat (prioratus Auranae) posjedovao je oko 40 samostana, gradova i vlastelinstava po Dalmaciji, Slavoniji, Međimurju i Bosni, a među njegovim priorima osobito su se istaknuli banovi I. Paližna i P. Berislavić. Od 1409. do 1537. Vrana se nalazila pod mletačkom vlašću, a 1538. osvojili su ju Osmanlije. Admiral osmanske ratne mornarice Jusuf-paša Mašković podignuo je u Vrani i središte nahije (sudske uprave) i uz nju 1644. svoj han, karavan-saraj koji danas predstavlja najbolje sačuvani primjer osmanskog svjetovnoga graditeljstva u Dalmaciji. U XVII. st., tijekom Kandijskoga rata (1645–69), mletački su topovi gotovo do temelja razrušili vransku utvrdu tako da su do danas sačuvani samo obrisi njezina prvobitna izgleda. Nakon razdoblja mletačke vladavine (1647–1797) Vrana je proživjela kratko razdoblje francuske uprave, a nakon Austro-ugarske nagodbe (1867) dijelila je sudbinu ostatka Dalmacije. Za Domovinskoga rata (1991–95) bila je jedno od važnih hrvatskih obrambenih uporišta prema položajima srpskih snaga u zaleđu.

Vrana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 22.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65379>.