Vrlika

Vrlika, gradić u Dalmaciji, 31 km jugoistočno od Knina; 819 st. (2011). Leži podno Kozjaka, na 444 m apsolutne visine, nedaleko od Perućkoga jezera, uz cestu Knin–Sinj. Župna crkva Gospe od Ružarija (Gospa Ružarica; 1898); pravoslavna crkva sv. Nikole (XVII. st.). Poljodjelstvo; stočarstvo (govedo, svinja). Tvornica konca. Punionica pitke vode (Cetina). Rodno mjesto pučkoga pisca F. Grabovca i književnika M. Begovića. – Naselje pod imenom Vrlika (Verchrecha, Vrh Rika) nastalo je u ranom srednjem vijeku na mjestu današnjega sela Cetina, sjedištu županije Vrhrike, koja se izdvojila iz Cetinske županije. Ondje se nalazi starohrvatska crkva sv. Spasa s velikim srednjovjekovnim grobljem; istraživanja je proveo S. Gunjača (1947–54). Nalazi vezani uz crkvu i groblje s više od 1000 grobova datiraju se uglavnom u razvijeni i kasni srednji vijek (nalazi nakita i novca). Crkva sv. Spasa jedna je od najznačajnijih predromaničkih crkava u Hrvatskoj, gotovo u potpunosti sačuvana u izvornom obliku iz razdoblja vladavine kneza Branimira. Datacija je zasnovana na stilskim obilježjima arhitravnih greda s natpisom župana Gostihe. Prema gradbenim se oblicima Sv. Spas ubraja u skupinu jednobrodnih crkava s trolisnim svetištem, te u skupinu crkava s oblim kontraforima, specifičnima za prostor ranosrednjovjekovne hrvatske države. Na pročelju crkve uzdiže se i danas dobro sačuvani zvonik, najstariji predromanički zvonik u Hrvatskoj. Iz Vrlike potječe i slučajni nalaz karolinške srebrne pozlaćene kadionice (druga polovica VIII. st.). Lijevana kadionica, ukrašena rovašenim geometrijskim motivima tehnikom niello, bliska je stilu Tassilova kaleža te upućuje na ulogu franačkih misionara pri pokrštenju Hrvata. U XV. st. zbog osmanskih prodora stanovništvo srednjovjekovne Vrlike preselilo se na zaštićeniji položaj podno utvrde Prozor, koju je početkom XV. st. sagradio Hrvoje Vukčić Hrvatinić, a koja se u izvorima spominje kao Vrlički grad (Castrum Werhlychky). Ondje je nastalo novo naselje (ime Prozor s vremenom se izgubilo), na koje se prenijelo ime Vrlike. God. 1522–1688. bilo je pod vlašću Osmanlija, zatim Mlečana, 1805–13. pod francuskom, a zatim habsburškom vlašću. Od 1811. središte općine, od 1854. središte kotara. Za srpske agresije 1991–95. Vrlika je bila okupirana i razorena, a stanovništvo protjerano. Oslobođena je tijekom hrvatske vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995.

Vrlika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.11.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65515>.