Wells, H(erbert) G(eorge)

ilustracija
WELLS, H(erbert) G(eorge)

Wells [welz], H(erbert) G(eorge), engleski književnik (Bromley, Kent, 21. IX. 1866London, 13. VIII. 1946). Školovao se i istodobno zarađivao za život. Djelovao je kao romanopisac, novinar, društveni kritičar i povjesničar. Jedan je od utemeljitelja znanstvene fantastike; njegov najpoznatiji roman Vremenski stroj (The Time Machine, 1895) smatra se početkom toga žanra. I u ostalim djelima te vrste (npr. romani Nevidljivi čovjekThe Invisible Man, 1897; Rat svjetova – The War of the Worlds, 1898) pokazao je određenu društvenu osjetljivost, čime se njegova znanstvena fantastika razlikuje od one M. Shelley ili J. Vernea. Mračnu viziju umirućega svijeta koja je zaokupljala europsku imaginaciju 1890-ih izrazio je fantastičnim slikama zasnovanima na znanstvenim spekulaciji, ali i na spoznaji o svijetu i dobu u kojem su nastale. Uvjerljiva minucioznost, gotovo mimetičnost opisa pridonijela je velikoj popularnosti tih djela i uspostavila znanstvenu fantastiku kao književnu vrstu. U komičnim romanima (Ljubav i gospodin Lewisham – Love and Mr. Lewisham, 1900; Povijest gospodina Pollyja – The History of Mr. Polly, 1910., i drugima) suosjećajno je, na način Ch. Dickensa, prikazao živote običnih ljudi. Uvrstio se među najutjecajnije zagovornike društvenoga napretka i socijalističke doktrine (npr. Moderna utopija – A Modern Utopia, 1905). Razočaranje nastalo nakon I. svjetskoga rata obilježilo je njegovu prozu 1930-ih; prema vlastitu predlošku (roman Oblik stvari što dolazeThe Shape of Things to Come, 1933) napisao je 1936. scenarij za istoimeni film. Portretirao je sebe ali i neke suvremenike u autobiografskom djelu Eksperiment s autobiografijom (Experiment in Autobiography, 1934). Vrhunac je njegova pesimizma nakon II. svjetskoga rata djelo Duh na kraju snaga (Mind at the End of its Tether, 1945). Unatoč mračnim temama potkraj stvaralaštva, njegovo je ukupno djelo ipak obilježeno liberalnim optimizmom: izrazio je energiju i poduzetan duh označivši otklon od viktorijanskih ideja, osobito od etičkih i seksualnih normi ponašanja. Odbacivao je konvencije u privatnom i javnom životu te ostao uporan zagovornik društvene i rodne jednakosti, mira i općega boljitka.

Wells, H(erbert) G(eorge). Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. Pristupljeno 13.12.2017. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65984>.