Woolf, Virginia

ilustracija
WOOLF, Virginia
ilustracija1ilustracija2

Woolf [wulf], Virginia, engleska književnica (London, 25. I. 1882Rodmell, Sussex, 28. III. 1941). Rođena u uglednoj obitelji intelektualaca (otac joj je bio filozof L. Stephen), stekla je veliku, iako neformalnu naobrazbu. Sa suprugom Leonardom Woolfom do 1930-ih bila je u središtu intelektualnoga života (→ bloomsbury group), a 1917. osnovali su nakladničku kuću Hogarth Press, jedno od uporišta promocije modernizma. Prvi roman, Putovanje (The Voyage Out, 1915), najavio je osnovne karakteristike njezina stvaralaštva (lirizam, introspektivnost), koje je opisala u programatskom članku Moderna proza (Modern Fiction, 1919). Nakon eksperimentalnog uvida u stanje svijesti (Jakovljeva soba – Jacob’s Room, 1922), uslijedila su kanonska djela modernizma (romani Gospođa Dalloway – Mrs. Dalloway, 1925; K svjetioniku – To the Lighthouse, 1927; Valovi – The Waves, 1931). Premda se Gospođa Dalloway uobičajeno navodi kao primjer struje svijesti, tomu se približila tek u srednjem dijelu Svjetionika i u Valovima; pritom tok svijesti prelazi s jednoga lika na drugi, a s lika na pripovjedača i obratno. U prva dva romana dominiraju ženski likovi i njihova senzibilnost (zaokupljenost traženjem smisla života, prošlošću, odnosima među ljudima); taj prodor u ljudsku psihu karakterističan je i za modernizam općenito, ali i za žensku književnost. Za potonju je, uz prikaz specifične ženske senzibilnosti, odnosa među ženama i ženske kreativnosti, osobito značajan Orlando (1928), fantastičan vremeplov u kojem glavna protagonist/ica mijenja spol, propitujući tako povijesnu zadanost rodnih uloga. Posljednje veliko ostvarenje, roman Između činova (Between the Acts, 1941), odlikuje metaforičnost izričaja, seksualna ambivalentnost i pounutrenje doživljajnosti. Značajni su njezini eseji Vlastita soba (A Room of One’s Own, 1929), programatski tekst u kojem se zauzima za neovisnost žene, te njegov nastavak Tri gvineje (Three Guineas, 1938), o povezanosti obiteljske i društvene tiranije u patrijarhalnom društvu; njima je stekla status začetnice feminističke esejistike.

Woolf, Virginia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66348>.