Benković, Federiko

ilustracija
BENKOVIĆ, Federiko, Abraham žrtvuje Izaka, Zagreb, Strossmayerova galerija starih majstora
ilustracija1ilustracija2

Benković, Federiko, hrvatski slikar (?, 1677Gorica, Italija, 8. VII. 1753). Mjesto njegova rođenja nije utvrđeno (Omiš, Šibenik, Brač, Verona, Venecija); pripadao je bračkoj i hvarskoj plemićkoj obitelji. Učio je slikanje u Veneciji i Bologni kod C. Cignanija. Iz toga razdoblja potječe najstarija njegova slika Junona na oblacima u Forliju (palača Orselli Foschi). U Bologni je vjerojatno upoznao i slikarstvo G. M. Crespija, koji je svježinom kolorističke materije, novom interpretacijom svjetla i realističkim pojedinostima snažno djelovao na Benkovića. God. 1716. izradio po narudžbi četiri slike za dvorac u Pommersfeldenu njemačkoga kneza izbornika F. Lothara von Schönborna: Apolon i Marsija (danas izgubljena), Hagara i Ismael u pustinji, Žrtva Ifigenijina te Žrtva Abrahamova (potonja se vjerojatno može poistovjetiti sa slikom u Strossmayerovoj galeriji starih majstora u Zagrebu, a možda je njezina potonja inačica, zbog naglašena utjecaja G. B. Piazzette). Izvornost tih ponajboljih Benkovićevih slika očituje se u produhovljenim fizionomijama i izduženim likovima, u snažnim kontrastima svjetla i sjene, dramatičnosti pokreta, dijagonalno postavljenim likovima i u karakterističnoj skali boja u kojoj prevladavaju ljubičasti, modri, žućkasti, smeđi i rumeni tonovi. U Veneciji su tijekom trećega desetljeća XVIII. st. nastale slike: Sv. Franjo Paulski (1724., Crema, Sv. Trojstvo), Polaganje u grob (Borgo San Giacomo, crkva del Castello), Bl. Petar Gambacorti iz Pise (oko 1725., Venecija, Sv. Sebastijan). God. 1733. imenovan je dvorskim slikarom F. Carla von Schönborna, biskupa Bamberga i Würzburga. Zbog snažna kolorizma i znalačke uporabe boje, mistična ugođaja i produhovljenosti te dramatske osvijetljenosti smatra se umjetnikom izrazite izvornosti u slikarstvu talijanskoga settecenta.

Benković, Federiko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 12.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6942>.