Berg [bεrk], Alban (Maria Johannes), austrijski skladatelj (Beč, 9. II. 1885 – Beč, 24. XII. 1935). Uz A. Schönberga i A. Weberna predstavnik tzv. druge bečke škole, koja dvanaestotonskim izlaskom iz tonalitetne sfere obilježava jednu od najvažnijih prekretnica u glazbi XX. st. Do 1904. i susreta sa Schönbergom, svojim učiteljem i uzorom, Berg je u glazbi bio samouk, pa je to vrjedniji nagli napredak u njegovim ranim djelima (Sonata za glasovir op. 1, 1907–08., ili Gudački kvartet op. 3, 1910), pisanima, doduše, još u duhu Mahlerova naslijeđa, ali sa slobodnijim odnosom prema tonalitetu i s preciznom motivičko-tematskom razradom. Pet orkestralnih pjesama prema tekstovima s razglednica Petera Altenberga (1912) prvo je Bergovo djelo nastalo izvan Schönbergove izravne kontrole, karakteristično za osebujnu vrstu Bergove sinteze aforističnoga konstruktivizma i pijevne ekspresivnosti. Spomenuta će se dvojnost u njegovim potonjim djelima radikalizirati s jedne strane u smislu sve jasnijega »povratka« na tradicionalne uzorke (passacaglia, preludij, valcer, Ländler, koračnica itd.) kao segmente iz kojih se nastoji ustrojiti globalni glazbeni oblik većih razmjera (Tri orkestralna komada op. 6, 1914), što na glazbeno-scenskom terenu vodi prema operi s brojevima (Wozzeck, 1917–22., prema G. Büchneru), a s druge strane u smislu sve veće »semantičke« opterećenosti gustoga motivičko-tematskog tkiva koje svojom izvanglazbenom kombinatorikom često postaje nosiocem »prešućenih« programa (Lirska suita za gudački kvartet, 1925–26; Koncert za violinu i orkestar, 1935). Po mekanoj punoći, prirodnu fraziranju i izrazitu ekspresivnom rasponu Bergov se atonalitetni glazbeni jezik bitno razlikuje od rigoroznog asketizma ostale dvojice pripadnika »druge bečke škole«. Ostala važnija djela: Sedam ranih pjesama za glas i glasovir (1905–08), Četiri komada za klarinet i glasovir (1913), Komorni koncert za glasovir, violinu i trinaest puhača (1923–25), Der Wein, koncertna arija (Ch. Baudelaire, 1929), Lulu, opera (prema F. Wedekindu, 1934; nedovršena).
