struka(e):

beskralježnjaci (beskičmenjaci; Avertebrata), nesistematski naziv za sve životinje koje nemaju unutar. osovinski skelet (hrskavičnu ili koštanu kralježnicu). Pojam beskralježnjaci opravdan je s metodičke strane i upotrebljava se u pedagoškoj praksi. U znanost ga je uveo Lamare (1801), podijelivši životinje u beskralježnjake i kralježnjake. Prema stupnju organizacije beskralježnjaci se mogu podijeliti na dva podcarstva: praživotinje (Protozoa) i stanične životinje (Metazoa). Stanične životinje obuhvaćaju 3 grane: životinje slabo razvijena tkiva (Mesozoa), spužve (Spongia) i prave tkivne životinje (Eumetazoa). Stanične životinje uključuju: beskolutićavce (Ameria), plošnjake (Platodes), žarnjake (Cnidaria), rebraše (Ctenofora), oblenjake (Aschelminthes), vrpčare (Nemertina), mekušce (Mollusca), mnogokolutićavce (Polymeria), kolutićavce (Annelida), člankonošce (Arthropoda), malokolutićavce (Oligomeria), lovkaše (Lophophorata), crijevodisače (Branchiotremata), bodljikaše (Echinodermata), bradnjake (Pogonophora) i četinočeljusti (Chaetognatha).

Beskralježnjaci obuhvaćaju više od 1,1 mil. opisanih vrsta. Mnogo je neotkrivenih vrsta i smatra se da kukaca ima oko 4 mil. vrsta, oblića oko 800 000 vrsta, a praživotinja oko 40 000 vrsta.

Citiranje:

beskralježnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beskraljeznjaci>.