struka(e):

agrarizam, društveno‑političko učenje i pokret nastao u drugoj polovici XIX. st. u Njemačkoj. Pojam agrarizam prvi je put upotrijebio Albert Schäffle kao oznaku za pokret popularan među zemljoposjednicima u Njemačkoj, koji je nastojao poboljšati stanje u poljoprivredi. U međuratnom se razdoblju agrarizam razvio također u zemljama središnje i jugoistočne Europe (Čehoslovačka, Bugarska, Poljska), u Skandinaviji (Danska), SAD‑u i Švicarskoj. Temelji se na uvjerenju da je selo jedinstven društveni kompleks; zemlja je najveće narodno blago, a razvitak sveukupnoga gospodarstva države trebao bi se temeljiti na razvoju poljoprivrede. Osnova poljoprivrede trebala bi biti snažna obiteljska gospodarstva. Agrarizam nije prihvaćao ni kapitalizam, ni socijalizam, nego je zagovarao »treći put« – razvitak prerađivačke industrije te provođenje agrarne reforme radi uklanjanja velikih zemljoposjeda i stvaranja obiteljskih farmi sposobnih za daljnji razvoj. Posebno je značenje agrarizam pridavao zadrugarstvu. Seljaštvu je priznavao vodeću ulogu u političkom životu smatrajući da su seljaci najbrojnija i moralno najčistija društvena skupina. Agrarizam je također pridavao veliku važnost širenju kulture i naobrazbe na selu. Njegovi pristaše bili su pokretači narodnih sveučilišta i različitih tečajeva.

Citiranje:

agrarizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/agrarizam>.