STRUKE:

Bošnjaci

Bošnjaci, naziv za podanike bosanskih vladara u predosmansko doba, podanike sultana u osmansko doba, odnosno današnji naziv za najbrojniji od triju konstitutivnih naroda u BiH.

Bošnjak, kao i stariji naziv Bošnjanin (u lat. vrelima Bosnensis), prvotno je ime koje označuje pripadništvo srednjovjekovnoj bosanskoj državi. U osmansko doba Bošnjak je ime za podanike kršćanske vjeroispovijesti ili zakona, dok se izraz Bosnalu odnosio na islamizirano bosansko stanovništvo. Za ustaljene osmanske vladavine riječ Bošnjak označivala je svakog pripadnika zemlje ili države Bosne (Bošnjak-milleti), pa i izraz Bošnjak-kavmi znači samo Bošnjaci ili bošnjački narod. Dapače, i najslužbeniji nazivak – kad je trebalo označiti narodnosnu posebnost – Bošnjak-taifesi, podrazumijevat će Bošnjaka kao pripadnika skupine, plemena, naroda. Zbog pripadnosti islamu, muslimani su bili povlašteni u odnosu na katolike i pravoslavce, koji su već od početaka osjećali snažne narodnosne pokrete što su se posve uobličili u XIX. st., pa su se sve više i vezivali za hrvatski ili pak za srpski nacionalni program. Činjenica je, međutim, da i prije XIX. st. – a osobito u razdoblju sustavne islamizacije od XV. do XVIII. st. – postoji prepoznatljiva diferencijacija u znaku trojnog sastava na vjersko-narodnosnoj osnovi. I već se u tome vidi početak potonjega, posebnoga nacionalnoga identiteta, koji je uvijek dijelom i bio oslonjen na predosmansko bosanstvo u značenju pripadnosti državi. Kako su se u tijeku povijesti Hrvati i Srbi sve više vezivali za svoje moderne nacionalne središnjice (Zagreb i Beograd), islamizirano pučanstvo se (sa Sarajevom kao središtem) dobrim dijelom priklanjalo posebnosti izraženoj bošnjačkim imenom. Tomu će pogodovati i razdoblje austrougarskog zaposjednuća BiH, kad austrougarske vlasti snažno promiču bošnjaštvo naprama hrvatstvu i srpstvu. Međunacionalni sukobi u razdoblju dviju Jugoslavija još su više pogodovali upravo izdvajanju i posebnosti muslimanske etničke skupine kako prema hrvatskoj tako i prema srpskoj strani. U popisima stanovništva nakon II. svjetskog rata prikazani su pod različitim imenima: 1948. kao »neopredijeljeni muslimani«, 1953. kao »Jugoslaveni neopredijeljeni«, 1961. kao »Muslimani (etnička pripadnost)«, a 1971., 1981. i 1991., nakon potpunog priznanja statusa zasebnog naroda, kao »Muslimani«. Nakon konstituiranja BiH kao zasebne države u 1990-ima, prihvatili su i službeno etnonim Bošnjaci.

Bošnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8952>.