struka(e): |
Brlić, Andrija Torkvat
hrvatski publicist, političar i gramatičar
Rođen(a): Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 15. V. 1826.
Umr(la)o: Brod na Savi, 21. V. 1868.
ilustracija
BRLIĆ, Andrija Torkvat

Brlić, Andrija Torkvat, hrvatski publicist, političar i gramatičar (Brod na Savi, danas Slavonski Brod, 15. V. 1826Brod na Savi, 21. V. 1868). Studirao teologiju u Beču 1843–48; prihvatio ideje hrvatskoga narodnog preporoda. U lipnju 1848. sudjelovao na Slavenskom kongresu u Pragu, a u jesen te godine pridružio se vojsci bana Jelačića. Kao njegov tajnik kontaktirao s prvacima češkoga nacionalnog pokreta, kao banov izaslanik boravio u Parizu potkraj 1848. i na početku 1849. U listovima Journal des débats i La Tribune des peuples objavljivao je članke u kojima je obavještavao francusku javnost o Jelačićevu vojnom pohodu i težnjama Hrvata, zagovarajući ideju o širokome federalističkom preuređenju Habsburške Monarhije. Nakon povratka u Hrvatsku preuzeo je mjesto županijskog tajnika u Osijeku. Potkraj 1849. došao je u Zagreb, gdje je 1850–51. obavljao dužnost tajnika Matice ilirske, a potom odlazi u Đakovo, gdje radi kao upravitelj imanja biskupa Strossmayera. Godine 1853. otišao je u Beč na studij prava, koji završava 1857. Nakon toga otvorio je odvjetničku kancelariju u Brodu na Savi. Kao predstavnik Vojne krajine zauzeto je sudjelovao u radu Hrvatskoga sabora 1861. Tijekom 1860-ih blisko surađivao s krugom srpskoga političara Ilije Garašanina. Prikupljao i objavljivao povijesne izvore o odnosima Južnih Slavena i Osmanlija. Sudjelovao u uređivanju listova Slavenski jug i Jugoslavenske novine. Njegov djelomično objavljeni dnevnik i korespondencija važan su povijesni izvor.

Kao gramatičar Brlić se razlikuje od tadašnjih preporodnih gramatičara. Napisao je Gramatiku ilirskoga jezika (Grammatik der illyrischen Sprache, 1854) po uzoru na Karadžića, Daničića, Miklošiča, Babukića i svojega oca Ignjata Alojzija, spajajući dvije filološke škole, ilirsku i karadžićevsku. Gramatika je, prva do tada, pisana fonološkim pravopisom, s primjerima na latinici i ćirilici, ima novoštokavsku akcentuaciju, naporedo novoštokavske i starije oblike, diftonški dugi jat i još nekoliko važnih obilježja preporodne jezične norme. U njoj je i prvi suvremeni prilog tvorbi riječi. Brlić je surađivao u periodici, uređivao je Kolo, prevodio i priređivao za tisak starije hrvatske pisce.

Citiranje:

Brlić, Andrija Torkvat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/brlic-andrija-torkvat>.