struka(e):
ilustracija
BRONČANO DOBA, bodež, Saint-Germain-en-Laye, Musée des Antiquités Nationales
ilustracija
BRONČANO DOBA, fibula iz Drežnika, IX-VIII. st. pr. Kr., Zagreb, Arheološki muzej
ilustracija
BRONČANO DOBA, idol iz Dalja, XIV. st. pr. Kr., Zagreb, Arheološki muzej
ilustracija
BRONČANO DOBA, megalitička građevina Stonehenge, II. tisućljeće pr. Kr.
ilustracija
BRONČANO DOBA, narukvica iz Bizovca, XII. st. pr. Kr., Zagreb, Arheološki muzej
ilustracija
BRONČANO DOBA, žara iz Knosa, XIV. st. pr. Kr.

brončano doba, prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak i završetak brončanoga doba na različitim stranama svijeta nije bio istodoban. Uporaba bronce počinje na Bliskom istoku u prvoj polovici III. tisućljeća pr. Kr., u jugoistočnoj Europi sredinom III. tisućljeća pr. Kr., u srednjoj u drugoj polovici III., u sjevernoj početkom II. tisućljeća pr. Kr. Brončano doba uglavnom završava oko 800. do 700. pr. Kr. U Europi se razlikuje pet glavnih kulturnih područja brončanoga doba: egejsko, istočnoeuropsko, srednjoeuropsko, zapadnoeuropsko i nordijsko, unutar kojih se izdvajaju područja više lokalnih kulturnih skupina. Egejski kulturni krug obuhvaća kretsku (minojsku), cikladsku (kikladsku), ciparsku, heladsku kulturu. Brončano doba u Egeji datira se između sredine III. i kraja II. tisućljeća pr. Kr. Procvat minojske ili kretske kulture u prvoj polovici II. tisućljeća pr. Kr. potvrđuju velike palače u Knosu (Knososu), Festu (Faistosu), Gurniji. Za korelaciju brončanoga doba u Europi posebice su važni datumi pojedinih faza kasnoheladskoga, tj. mikenskoga doba, koje se datira u razdoblje od 1600. do 1100. pr. Kr. Kultura brončanoga doba u istočnoeuropskom području bila je pod jakim utjecajem egejskoga i prednjoazijskoga kulturnog kruga. U razvoju srednjoeuropskih kulturnih područja izdvajaju se tri bitne faze obilježene načinom pokapanja mrtvaca: u najstarijoj fazi mrtvaci se pokapaju u zgrčenu položaju, u srednjoj fazi pod zemljanim ili kamenim tumulima, dok se u kasnoj spaljuju, a pepeo se u pravilu polaže u žare (kultura polja sa žarama). U svakom razdoblju brončanoga doba izdvojilo se više lokalnih kulturnih skupina (lužička, únětička, vatinska). Zapadnoeuropski kulturni krug obuhvaća Francusku, Englesku i Španjolsku, a karakteriziraju ga megalitički spomenici: dolmeni, menhiri, kromleci, nuraghi.

Brončano doba tradicionalno se dijeli na rano, srednje i kasno. Kronologijom i periodizacijom brončanoga doba bavilo se više arheologa: O. Montelius, P. Reinecke, H. Müller-Karpe. Tijekom brončanoga doba dolazi do niza promjena u svakodnevnom životu. Glavne su djelatnosti stočarstvo i ratarstvo; izum i primjena plugova, koje su obično vukli volovi, znatno je utjecao na proizvodnju hrane. Iskorištavanje rudnih bogatstava utjecalo je na razvoj kovinske proizvodnje, obrta, trgovine, umjetničkih ostvarenja u graditeljstvu, slikarstvu i umjetničkom obrtu te nizu promjena u strukturi življenja dotadašnjih društvenih zajednica.

Brončano doba u Hrvatskoj započinje u posljednjim stoljećima III. tisućljeća i traje do VIII. st. pr. Kr. Na području sjeverne Hrvatske razvija se u rano brončano doba vinkovačka kulturna skupina, a na jugu, uz tok rijeke Cetine, izdvaja se cetinska kulturna skupina, poznata po mnogobrojnim kamenim grobnim humcima. U srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, u savsko-dravskom međurječju, razvijaju se vatinska skupina, skupine s litzenskom i panonskom inkrustiranom keramikom te kultura grobnih humaka. U Istri započinje izgradnja utvrđenih gradina (kasteljeri – Makadanj, Vrčin). Kasno brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava kultura polja sa žarama te mnogobrojne i vrlo bogate ostave s oružjem, oruđem, nakitom. Nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenoga društvenog sloja ratničke aristokracije.

Citiranje:

brončano doba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/broncano-doba>.