struka(e):

Livonija, povijesna pokrajina između Čudskoga jezera (Peipus) i Baltičkoga mora (Riški zaljev), na području današnje Estonije i Latvije. Već početkom XIII. st. došla je pod udar njemačkoga Reda vitezova mača, što ga je 1202. utemeljio Albert, biskup u Rigi, radi pokrštavanja Livonaca (ugrofinskoga naroda, koji je govorio livskim jezikom). Pridruživši se 1237. Njemačkomu viteškom redu kao samostalan ogranak, postao je poznat kao Livonski red. Usporedo s kristijanizacijom provodila se sve intenzivnija germanizacija cijeloga područja. Dijelovi pod vlašću Njemačkoga viteškog reda i oni pod vlašću Crkve (riška nadbiskupija, tartuska i kurlandska biskupija) tvorili su tzv. Livonsku konfederaciju. U drugoj polovici XVI. st. izbio je Livonski rat (1558–83) između Rusije, Poljske, Švedske i Livonskoga reda, koji je završio njegovim raspadom 1561. i pripajanjem većega dijela Livonije Poljskoj. Nakon švedsko-poljskoga rata (1617–29) Livonija je pripala Švedskoj. U borbi za prevlast na Baltičkome moru tijekom Nordijskoga rata (1700–21) Livoniju je 1710. osvojila Rusija kojoj je Livonija definitivno pripala 1721. Nakon I. svjetskog rata podijeljena je između Latvije i Estonije po etničkome kriteriju.

Citiranje:

Livonija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/livonija>.