struka(e):

Nova Hrvatska, neovisno glasilo hrvatskih političkih emigranata. Izlazila je u Londonu od 1958. do 1990; od 1974. kao dvotjednik. Urednik J. Kušan. Stalni suradnici: Gvido Saganić, Tihomil Radja, Gojko Borić, B. Salaj, Vladimir Koretić, Željko Toth, Vladimir Pavlinić, B. Radica, M. Meštrović i dr. List je bio pokušaj mlađih intelektualaca da borbu za hrvatsku samostalnost vode na suvremen i demokratski način, informiranjem iseljeništva te podizanjem polit. kulture čitatelja. Prenoseći sustavno političke, gospodarske, kulturne i športske vijesti iz Hrvatske i Jugoslavije, Nova Hrvatska postala je najutjecajniji politički list hrvatskoga iseljeništva nakon II. svjetskog rata. Jugoslavenske vlasti nastojale su od Velike Britanije ishoditi zabranu lista, a UDBA se istodobno koristila i drugim metodama, od ucjena i progona suradnika do ubacivanja krivotvorenih izdanja. Potkraj izlaženja doživjela je slobodno zagrebačko izdanje. U razgranatoj izdavačkoj djelatnosti Nova Hrvatska pretiskala je zabranjeni Hrvatski pravopis iz 1971., tzv. Londonac, a 1974. Hrvatsku gramatiku. Od 1973. zajedno s Hrvatskom revijom nastupala je redovito pod hrvatskim imenom na sajmu knjiga u Frankfurtu.

Citiranje:

Nova Hrvatska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nova-hrvatska>.