struka(e):
ilustracija
AKADEMIJA, Bečka akademija, crtež G. C. Eimmarta iz 1693.

akademija (grč. Ἀϰαδήμεıα ili Ἀϰαδημία), najviša znanstvena institucija (zavod) u nekoj zemlji koja njeguje i promiče znanost, kulturu i umjetnost. Nazvana po gaju sjeverozapadno od Atene posvećenome heroju Akademu, gdje je Platon poučavao filozofiju. Platonovu Akademiju ukinuo je 529. car Justinijan držeći je poganskom ustanovom. S vremenom akademije postaju više škole ili društva učenjaka najčešće okupljenih oko nekoga mecene, poput one koju je osnovao Karlo Veliki potkraj VIII. st. na dvoru u Aachenu, ili one u Palermu na dvoru Fridrika II. (XIII. st.).

Nakon propasti antičkih akademija, s pojavom humanizma akademije se ponovno utemeljuju u Italiji. Među prvima Accademia Platonica, koju je 1442. u Firenci osnovao Cosimo de’ Medici, te Accademia Pontaniana u Napulju i Accademia Pomponiana u Rimu. Takve ustanove za promicanje jezika i pisane riječi utemeljuju se širom Italije u XVI. i XVII. st. Jedna od najvažnijih, Accademia della Crusca osnovana 1583. u Firenci radi njegovanja i ujednačivanja talijanskog jezika, objavila je i prvi veliki eksplikativni talijanski rječnik (1612). Istodobno se utemeljuju i prve znanstvene akademije, a najčuvenija je bila rimska Accademia dei Lincei (1603). Tada nastaju i preteče današnjih nacionalnih akademija poput Royal Society of London (1660) i francuske Académie des sciences (1666). Nešto prije osnovana je, i danas najpoznatija akademija za promicanje jezika i književnosti, Académie française (1635), koja je 1694. objavila čuveni eksplikativni i normativni rječnik francuskog jezika. U to se doba ustanove poput akademija osnivaju i vode prema državnim potrebama. Tako nastaje i francuska Académie des inscriptions et belles-lettres (1663), koja danas zajedno s dvjema prvima te dvjema kasnijima (Académie des sciences morales et politiques i Académie des beaux-arts) čini Institut de France. Godine 1724. Petar Veliki osniva u Sankt Peterburgu Akademiju znanosti i umjetnosti (od 1803. Carska akademija znanosti, od 1925. Akademija znanosti SSSR-a, danas Ruska akademija znanosti). Osim državnoga, bilo je i drugih poticaja osnutku akademija, tako npr. prvo znanstveno društvo u SAD-u, American Philosophical Society, osniva B. Franklin 1743., dok se američka National Academy of Sciences osniva tek 1863. Jednako tako njemačka Berlin-Brandeburgische Akademie der Wissenschaften nastaje u Berlinu 1700. na Leibnizov poticaj.

Do početka XVIII. st. većina europskih zemalja ima svoje književne i znanstvene akademije, a ubrzo za njima i umjetničke. Jedna od najvažnijih, pored francuske Académie royale de peinture et de sculpture (1648), bila je engleska Royal Academy of Arts (1768). Većina tih umjetničkih akademija imala je i izobrazbenu ulogu, i time su se razlikovale od drugih akademija. Glazbene, društvene, medicinske i gospodarske akademije također se utemeljuju od XVIII. st.

Pod europskim utjecajem akademije i učena društva nastaju i drugdje u svijetu. U Južnoj Americi utemeljuju se akademije za proučavanje španjolskog jezika (god. 1871. u Kolumbiji, 1874. u Ekvadoru, 1875. u Meksiku itd.) i povezuju sa španjolskom Real Academia Española (osnovana 1713). Radi unaprjeđenja znanosti i društvenog razvoja osnivaju se akademije u Japanu (1879), Indiji (1935) i Kini (1949). Međunarodna unija akademija sa sjedištem u Bruxellesu, osnovana 1919., okuplja akademije iz više od 60 zemalja radi suradnje na području humanističkih i društvenih znanosti, a Međunarodno vijeće za znanost, utemeljeno 1931. u Parizu, povezuje nacionalne akademije, znanstvena društva i međunarodne saveze radi promicanja međunarodnih aktivnosti u svim područjima znanosti.

Na hrvatskom prostoru akademije nastaju najprije na jadranskoj obali, prvo za književnost poput Accademia dei Concordi (Akademija složnih), koju je osnovao pjesnik S. Bobaljević Mišetić u Dubrovniku u drugoj polovici XVI. st. po uzoru na talijanska književna društva. Godine 1599–1604. djelovala je pri isusovačkom Rimskom kolegiju Academia linguae Illyricae, kojoj je glavni cilj bio učenje hrvatskog jezika (učitelji su bili A. Komulović i B. Kašić). U Zadru je 1694. osnovana književna Accademia degli Incaloriti (Akademija zanesenjaka), kojoj je član bio i I. Tanzlinger-Zanotti. U posljednjoj četvrti XVIII. st. u mletačkoj Dalmaciji utemeljuju se gospodarsko-književna društva s posve praktičnim ciljevima nazivana akademijama: u Splitu, Trogiru i Hvaru, a u Zadru najjača od njih Accademia Economico-Letteraria. U XIX. st. akademije su imale važnu društvenu ulogu, a bile su i izraz stvarnih potreba za dinamičnim razvojem znanosti, i prirodnih i društvenih: tako u Zagrebu nastaje 1866. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, današnja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. – Naziv akademija upotrebljava se danas i za neke srednje i visoke škole (glazbena, policijska, pomorska, vojna, umjetnička, zrakoplovna akademija). – Akademijama se nazivaju i svečane priredbe s prigodnim programom koje se organiziraju u povodu nekih obljetnica ili blagdana.

AKADEMIJE

Afganistan

Afganistanska akademija znanosti

Kabul (1978)

Albanija

Akademia e Shkencave e Shqipërisë (Albanska akademija znanosti)

Tirana (1972)

Argentina

Academia Nacional de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales

Buenos Aires (1874)

Academia Nacional de la Historia de la República Argentina

Buenos Aires (1893)

Academia Argentina de Letras

Buenos Aires (1931)

Academia Nacional de Bellas Artes

Buenos Aires (1936)

Armenija

Nacionalna akademija znanosti Republike Armenije

Erevan (1943)

Australija

Australian Academy of Science

Canberra (1954)

Australian Academy of the Humanities

Canberra (1969)

Academy of the Social Sciences in Australia

Canberra (1971)

Australian Academy of Technological Sciences and Engineering

Melbourne (1976)

Austrija

Österreichische Akademie der Wissenschaften

Beč (1847)

Azerbajdžan

Azərbaycan Milli Elmlər Akademiyası (Azerbajdžanska nacionalna akademija znanosti)

Baku (1945)

Bangladeš

Bangladesh Academy of Sciences

Dhaka (1973)

Belgija

Académie royale des Sciences, des Lettres et des Beaux-Arts de Belgique

Bruxelles (1772)

Koninklijke Vlaamse Academie van België voor Wetenschappen en Kunsten

Bruxelles (1772; 1938)

Koninklijke Academie voor Nederlands Taal- en Letterkunde

Gent (1886)

Académie royale de Langue et de Littérature françaises

Bruxelles (1920)

Bjelorusija

Nacyjanal’naja akadêmija navuk Belarusi

Minsk (1928)

Bolivija

Academia Boliviana de la Lengua

La Paz (1927)

Academia Nacional de Ciencias de Bolivia

La Paz (1960)

Bosna i Hercegovina

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH)

Sarajevo (1966)

Brazil

Academia Brasileira de Letras

Rio de Janeiro (1897)

Academia Brasileira de Ciências

Rio de Janeiro (1916)

Bugarska

Bălgarska Akademija na naukite

Sofija (1869)

Cipar

Etaireía Kypriakṓn Spoudṓn

Nikozija (1936)

Crna Gora

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU)

Podgorica (1976)

Češka

Akademie věd České republiky

Prag (1784)

Čile

Instituto de Chile, utemeljen 1964., tvori šest akademija:

– Academia Chilena de la Lengua

Santiago de Chile (1885)

Academia Chilena de la Historia

Santiago de Chile (1933)

– Academia Chilena de Ciencias

Santiago de Chile (1964)

– Academia Chilena de Ciencias Sociales, Políticas y Morales

Santiago de Chile (1964)

Academia Chilena de Medicina

Santiago de Chile (1964)

Academia Chilena de Bellas Artes

Santiago de Chile (1964)

Danska

Det Kongelige Danske Videnskabernes Selskab

Kopenhagen (1742)

Dominikanska Republika

Academia Dominicana de la Lengua

Santo Domingo (1927)

Academia de Ciencias de la República Dominicana

Santo Domingo (1974)

Egipat

Institut d’Egipte

Kairo (1798)

Akademija za arapski jezik

Kairo (1932)

Akademija znanstvenih istraživanja i tehnologije

Kairo (1971)

Ekvador

Academia Ecuatoriana de la Lengua

Quito (1874)

Estonija

Eesti Teaduste Akadeemia (Estonska akademija znanosti)

Tallinn (1938)

Etiopija

Etiopska akademija znanosti

Addis Abeba (2010)

Filipini

Academia Filipina de la Lengua Española

Manila (1924)

National Academy of Science and Technology

Manila (1976)

Finska

Vijeće finskih akademija, utemeljeno 1975., tvori:

Finska Vetenskaps-Societeten / Suomen Tiedeseura (Finsko /švedsko/ znanstveno društvo)

Helsinki (1838)

Suomalainen Tiedeakatemia (Finska akademija znanosti)

Helsinki (1908)

Svenska Tekniska Vetenskapsakademien i Finland (Švedska akademija tehničkih znanosti u Finskoj)

Helsinki (1921)

Teknillisten Tieteiden Akatemia (Akademija tehničkih znanosti)

Helsinki (1957)

Francuska

Institut de France, utemeljen 1795., tvori pet akademija:

Académie française

Pariz (1635)

Académie des inscriptions et belles-lettres

Pariz (1663)

Académie des sciences

Pariz (1666)

Académie des sciences morales et politiques

Pariz (1795–1803; 1832)

Académie des beaux-arts

Pariz (1816)

Gana

Ghana Academy of Arts and Sciences

Accra (1959)

Grčka

Akadēmía Athēnṓn (Atenska akademija)

Atena (1926)

Gruzija

Gruzijska nacionalna akademija znanosti

Tbilisi (1941)

Gvatemala

Academia Guatemalteca de la Lengua

Guatemala (1887)

Academia de Geografía e Historia de Guatemala

Guatemala (1923)

Academia Nacional de Ciencias Médicas, Físicas y Naturales de Guatemala

Guatemala (1945)

Honduras

Academia Hondureña de la Lengua

Tegucigalpa (1948)

Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Zagreb (1866)

Indija

Indian National Science Academy

New Delhi (Calcutta, 1935)

Sahitya Akademi / National Academy of Letters

New Delhi (1952)

Indonezija

Akademi Ilmu Pengetahuan Indonesia (Indonezijska akademija znanosti)

Jakarta (1990)

Iran

Akademija perzijskog jezika i književnosti

Teheran (1935)

Akademija znanosti Islamske Republike Iran

Teheran (1987)

Irska

Royal Irish Academy

Dublin (1785)

Royal Hibernian Academy of Arts

Dublin (1823)

Island

Vísindafélag Íslendinga (Islandsko znanstveno društvo)

Reykjavík (1918)

Italija

Unione Accademica Nazionale, utemeljena 1923., okuplja različite talijanske akademije i kulturne institute, među kojima su:

– Accademia della Crusca

Firenca (1583)

Accademia Nazionale dei Linzei

Rim (1603)

– Accademia delle Scienze dell’Istituto di Bologna

Bologna (1704)

– Accademia Toscana di Scienze e Lettere »La Colombaria«

Firenca (1735)

Accademia delle Scienze di Torino

Torino (1783)

Istituto Lombardo. Accademia di Scienze e Lettere

Milano (Bologna, 1797)

Accademia Pontaniana

Napulj (1808; starija akademija, nastala oko 1443., djelovala je do 1542)

– Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti

Venecija (1838);

Accademia Nazionale di San Luca

Rim (1577)

Accademia Nazionale delle Scienze (detta dei XL)

Rim (Verona, 1782)

Izrael

Akademija prirodnih i humanističkih znanosti

Jeruzalem (1961)

Japan

Japanska akademija

Tokyo (1879)

Južnoafrička Republika

Royal Society of South Africa

Cape Town (1908)

Die Suid-Afrikaanse Akademie vir Wetenskap en Kuns

Pretoria (1909)

Academy of Science of South Africa

Pretoria (1996)

Kambodža

Kraljevska kambodžanska akademija

Phom Penh (1965)

Kamerun

Cameroon Academy of Sciences

Yaoundé (1990)

Kanada

Royal Society of Canada

Ottawa (1882)

Académie des lettres du Québec

Québec (1944)

Kazahstan

Nacionalna akademija znanosti Republike Kazahstan

Almaty (1946)

Kenija

Kenya National Academy of Sciences

Nairobi (1983)

Kina

Kineska akademija znanosti

Peking (1949)

Kineska akademija društvenih znanosti

Peking (1977)

Kineska akademija tehničkih znanosti

Peking (1994)

Kirgistan

Nacional’naja akademija nauk Kyrgyzskoj Respubliki

Biškek (1954)

Kolumbija

Academia Colombiana de la Lengua

Bogotá (1871)

Academia Colombiana de Historia

Bogotá (1902)

Academia Colombiana de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales

Bogotá (1929)

Koreja, Južna

Nacionalna akademija znanosti, Republika Koreja

Seoul (1954)

Koreja, Sjeverna

Državna akademija znanosti, DNR Koreja

P’yŏngyang (1952)

Kosovo

Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës (Kosovska akademija znanosti i umjetnosti)

Priština (1975)

Kostarika

Academia Costarricense de la Lengua

San José (1923)

Academia de Geografía e Historia de Costa Rica

San José (1940)

Academia Nacional de Ciencias Costa Rica

San Pedro (1992)

Kuba

Academia de Ciencias de Cuba

Havana (1861)

Academia Cubana de la Lengua

Havana (1926)

Latvija

Latvijas Zinātņu akadēmija (Latvijska akademija znanosti)

Riga (1946)

Libanon

Académie des Sciences du Liban

Amioun (2007)

Litva

Lietuvos mokslų akademija (Litavska akademija znanosti)

Vilnius (1941)

Luksemburg

Institut Grand-Ducal

Luxembourg (1868)

Madagaskar

Académie Nationale des Arts, des Lettres et des Sciences

Antananarivo (1902)

Madžarska

Magyar Tudományos Akadémia (Madžarska akademija znanosti)

Budimpešta (1825)

Makedonija

Makedonska akademija na naukite i umetnostite (MANU)

Skoplje (1967)

Malezija

Akademi Sains Malaysia (Malezijska akademija znanosti)

Kuala Lumpur (1994)

Maroko

Akademija Marokanskoga Kraljevstva

Rabat (1977)

Akademija znanosti i tehnologije Hasana II.

Rabat (1993)

Mauricijus

Mauritius Academy of Science and Technology

Ebene (2007)

Meksiko

Academia Mexicana de la Lengua

México (1875)

Acdemia Mexicana de la Historia

México (1919)

Academia Mexicana de Ciencias

México (1959)

Moldavija

Academia de Ştiinţe a Moldovei (Moldavska akademija znanosti)

Chişinău (1961)

Mongolija

Mongol ulsyn Šinžleh uhaany Akademi (Mongolska akademija znanosti)

Ulan Bator (1961)

Mozambik

Academia de Ciências de Moçambique

Maputo (2009)

Nepal

Nepalska akademija znanosti i tehnologije

Lalitpur (1982)

Nigerija 

The Nigerian Academy of Science

Lagos (1977)

Nikaragva

Academia Nicaragüense de la Lengua

Managua (1928)

Nizozemska

Koninklijke Nederlandse Akademie van Wetenschappen

Amsterdam (1808)

Norveška

Det Norske Videnskaps-Akademi

Oslo (1857)

Novi Zeland

Royal Society of New Zealand

Wellington (1867)

Njemačka

Nationale Akademie der Wissenschaften Leopoldina

Halle (Schweinfurt, 1652)

Union der deutschen Akademien der Wissenschaften, utemeljena 1973., okuplja osam akademija znanosti: 

– Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften

Berlin (1700; 1992)

– Akademie der Wissenschaften zu Göttingen

Göttingen (1751)

– Bayerische Akademie der Wissenschaften

München (1759)

– Sächsische Akademie der Wissenschaften zu Leipzig

Leipzig (1846)

– Heidelberger Akademie der Wissenschaften

Heidelberg (1909)

– Akademie der Wissenschaften und der Literatur / Mainz

Mainz (1949)

– Nordrhein-Westfalische Akademie der Wissenschaften und der Künste

Düsseldorf (1970)

– Akademie der Wissenschaften in Hamburg

Hamburg (2004)

Pakistan

Pakistan Academy of Sciences

Islamabad (1953)

Pakistan Academy of Letters

Islamabad (1976)

Panama

Academia Panameña de la Lengua

Panamá (1926)

Paragvaj

Academia Paraguaya de la Lengua Española

Asunción (1927)

Academia Paraguaya de la Historia

Asunción (1937)

Academia de la Lengua Guaraní

Asunción (2010)

Peru

Academia Peruana de la Lengua

Lima (1887)

Academia Nacional de Ciencias del Perú

Lima (1938)

Poljska

Polska Akademia Umiejętności

Krakov (1872)

Polska Akademia Nauk

Varšava (1951)

Portoriko

Academia Puertorriqueña de la Lengua Española

San Juan de Puero Rico (1955)

Portugal

Academia das Ciências de Lisboa

Lisabon (1779)

Rumunjska

Academia Română

Bukurešt (1866)

Rusija

Rossijskaja akademija nauk

Moskva (Sankt Peterburg, 1724)

Rossijskaja akademija hudožestv

Moskva (1947)

SAD

National Academies of Sciences, Engineering and Medicine tvore tri institucije:

National Academy of Sciences

Washington (1863)

National Academy of Engineering

Washington (1964)

National Academy of Medicine

Washington (1970; do 2015. Institute of Medicine);

American Council of Learned Societies, utemeljen 1919., obuhvaća 75 institucija (2019. god.), među kojima su najstarije:

American Philosophical Society

Philadelphia (1743)

– American Academy of Arts and Sciences

Cambridge, Massachusetts (1780)

– American Antiquarian Society

Worcester, Massachusetts (1812)

– American Oriental Society

Ann Arbor (1842)

Salvador

Academia Salvadoreña de la Lengua

San Salvador (1875)

Academia Salvadoreña de la Historia

San Salvador (1922)

Senegal

Académie Nationale des Sciences et Techniques du Sénégal

Dakar (1999)

Singapur

Singapore National Academy of Science

Singapore (1977)

Sirija

Akademija za arapski jezik u Damasku

Damask (1918)

Slovačka

Slovenská akadémia vied

Bratislava (1953)

Slovenija

Slovenska akademija znanosti in umetnosti (SAZU)

Ljubljana (1938)

Srbija

Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU)

Beograd (1886)

Španjolska

Instituto de España, utemeljen 1938., tvori osam akademija:

Real Academia Española

Madrid (1713)

Real Academia de la Historia

Madrid (1738)

Real Academia de Bellas Artes de San Fernando

Madrid (1744)

Real Academia de Ciencias Exactas, Físicas y Naturales

Madrid (1847)

Real Academia de Ciencias Morales y Políticas

Madrid (1857)

Real Academia Nacional de Medicina

Madrid (1861)

Real Academia de Jurisprudencia y Legislación

Madrid (1882)

Real Academia Nacional de Farmacia

Madrid (1932);

Real Academia Galega

La Coruña (1906)

Institut d’Estudis Catalans

Barcelona (1907)

Euskaltzaindia (Real Academia de la Lengua Vasca)

Bilbao (1919)

Šri Lanka

Nacionalna akademija znanosti Šri Lanke

Colombo (1970)

Švedska

Kungliga Vetenskapsakademien

Stockholm (1739)

Kungliga Vitterhetsakademien

Stockholm (1753)

Svenska Akademien

Stockholm (1786)

Švicarska

Institut National Genevois

Ženeva (1853)

Akademien der Wissenschaften Schweiz (Académies suisses des sciences), savez utemeljen 1981. u Bernu, tvore četiri akademije znanosti:

– Académie suisse des sciences naturelles

Ženeva (1815)

– Schweizerische Akademie der Medizinischen Wissenschaften

Basel (1943)

– Schweizerische Akademie der Geistes- und Sozialwissenschaften

Bern (Zürich, 1946)

– Schweizerische Akademie der Technischen Wissenschaften

Zürich (1981)

Tadžikistan

Akademija znanosti Republike Tadžikistan

Dušanbe (1951)

Tajland

Kraljevski institut

Bangkok (1933)

Tajvan

Academia Sinica

Taipei (1928)

Tanzanija

Tanzanijska akademija znanosti

Morogoro (2002)

Tunis

Tuniska akademija znanosti, književnosti i umjetnosti Beit al-Hikma

Carthage (1983)

Turkmenistan

Türkmenistanyň Ylymlar akademiýasy (Turkmenistanska akademija znanosti)

Aşgabat (1951)

Turska

Türk Dil Kurumu (Institut za turski jezik)

Ankara (1932)

Türkiye Bilimler Akademisi (Turska akademija znanosti)

Ankara (1993)

Uganda

Uganda National Academy of Sciences

Kampala (2000)

Ukrajina

Nacional’na akademija nauk Ukraïny

Kijev (1918)

Urugvaj

Instituto Histórico y Geográfico del Uruguay

Montevideo (1843)

Academia Nacional de Letras del Uruguay

Montevideo (1943)

Academia Nacional de Ciencias del Uruguay

Montevideo (2009)

Uzbekistan

O‘zbekiston Respublikasi Fanlar Akademiyasi (Akademija znanosti Republike Uzbekistan)

Taškent (1943)

Vatikan

Pontificia Insigne Accademia di Belle Arti e Letteratura dei Virtuosi al Pantheon

Rim (Vatikan) (1542)

Pontificia Accademia di Teologia

Rim (Vatikan) (1718)

Pontificia Accademia Romana di Archeologia

Rim (Vatikan) (1810)

Pontificia Accademia delle Scienze

Rim (Vatikan) (1936)

Velika Britanija

Royal Society

London (1660)

Royal Academy of Arts

London (1768)

British Academy

London (1902)

Royal Society of Edinburgh

Edinburgh (1783)

Royal Scottish Academy

Edinburgh (1826)

Venezuela

Academia Venezolana de Lengua

Carácas (1883)

Academia Nacional de la Historia de Venezuela

Caracas (1888)

Academia de Ciencias Físicas, Matemáticas y Naturales de Venezuela

Caracas (1917)

Vijetnam

Vijetnamska akademija društvenih znanosti

Hanoi (1953)

Zimbabve

Zimbabwe Academy of Sciences

Harare (2004)

Citiranje:

akademija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/1060>.