struka(e): | |
ilustracija
AKT, Afrodita iz Kirene, rimska kopija iz IV. st. pr. Kr., Rim, Museo delle Terme
ilustracija
AKT, Ivan Meštrović, Sjećanje, Beograd, Narodni muzej
ilustracija
AKT, Lucas Cranach, Venera, Frankfurt, Städelsches Kunstinstitut
ilustracija
AKT, Michelangelo Buonarroti, Studija mladića, London, British Museum
ilustracija
AKT, Miroslav Kraljević, Muški akt s leđa, Zagreb, Nacionalni muzej moderne umjetnosti
ilustracija
AKT, mladić, 520. pr. Kr., Atena, Nacionalni muzej

akt (lat. actus).

1. Čin, radnja, djelo.

2. Kod Aristotela i u skolastici akt znači »razvijenu zbiljnost«. U bíti akta, po tumačenju neoskolastike, leži obilje mogućnosti (potentia) koje se mogu ozbiljiti u većoj ili manjoj mjeri. Ako su iscrpljene sve mogućnosti jednog akta, tad se govori o neograničenom aktu.

3. U likovnim umjetnostima, akt je prikaz gologa ljudskog tijela u različitim položajima, pokretima i držanjima. Nakon antike, koja je pod utjecajem starohelenske kulture stoljećima njegovala akt, on se u zapadnoeuropskoj umjetnosti ponovno javlja tek u romaničkom i gotičkom kiparstvu koje prikazuje golo tijelo suzdržljivo i shematski. Najstariji su aktovi likovi Adama i Eve, redovito smješteni na crkvenim portalima (tzv. Adamova vrata katedrale u Bambergu iz prve polovice XIII. st.; Radovanov portal katedrale u Trogiru iz 1240). Od renesanse, kada je ponovno otkrivena ljepota čovječjeg tijela, pa sve do danas akt je česta tema umjetničkih djela, a prikazuje se samostalno ili unutar kompozicije. Akt se prikazuje u različitim materijalima i svim slikarskim i kiparskim tehnikama (ugljen, kreda, boja, kamen, glina, bronca i dr.). Poluakt je prikaz gornjega dijela golog tijela.

4. Spis, dokument.

5. U kazalištu → čin

Citiranje:

akt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/akt>.