struka(e):

bibliofilsko izdanje, knjiga, najčešće vrlo skupa, posebno objelodanjena za bibliofile. Redovito se tiska u ograničenoj nakladi i na skupu materijalu (papir, pergament i dr.). U oblikovanju knjiga surađuju najbolji tiskari, grafičari, minijaturisti i knjigoveže. Na cijeni su navlastito grafičke mape koje nastaju kao plod suradnje pisaca teksta i likovnih umjetnika. Svaki je grafički list potpisan od autora i numeriran, pa je tako svaka knjiga original. Knjiga koja nije inače namijenjena bibliofilima može poprimiti značajke bibliofilskog, ekskluzivnog izdanja ako se luksusno uveže za bogata naručitelja. Bibliofilska izdanja tiskali su Ch. Plantin u Antwerpenu (XVI. st.), G. B. Bodoni u Parmi (XVIII. st.), W. Morris u Engleskoj (XIX. st.) i dr.

U Hrvatskoj je suradnjom likovnih umjetnika, umjetnika riječi i knjigoveža nastalo više bibliofilskih izdanja (npr. Jama I. G. Kovačića, 1944., s originalnim litografijama E. Murtića i Z. Price, Kervave kronike glas s Baladama Petrice Kerempuha M. Krleže i grafičkim listovima koje su izradili najpoznatiji hrvatski umjetnici, 1972., itd). U novije doba najpoznatiji izdavač bibliofilskih izdanja je Božo Biškupić.

Citiranje:

bibliofilsko izdanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bibliofilsko-izdanje>.