struka(e):

fisija (latinski fissio: cijepanje), lančana reakcija diobe atomske jezgre pogođene neutronom na dva dijela podjednake mase, praćena emisijom neutrona, gama-zračenja i oslobađanjem velikih količina energije. Otto Hahn, Fritz Straßmann i Lise Meitner otkrili su fisiju pri pokušajima da obasjavanjem uranija neutronima proizvedu kemijske elemente veće mase (1939). U induciranoj fisiji sudjeluje uranij 235, radionuklid kojega je u smjesi izotopa prirodnoga uranija samo 0,7%. Taj radionuklid apsorpcijom neutrona prelazi u snažno pobuđeno stanje, koje potom dijeli jezgru na dva podjednaka fragmenta npr. na barij i kripton uz oslobađanje tri neutrona fisija.jpg. Uranij 238, kojim prirodni uranij obiluje, može apsorbirati neutrone bez podlijeganja induciranoj fisiji. Uranij 235 po diobi jedne jezgre oslobađa oko 180 MeV energije, što je energija milijun puta veća od one koja se oslobađa u kemijskim procesima (→ nuklearna energija). Budući da se pri toj induciranoj fisiji oslobađa i dovoljan broj neutrona (2,5 neutrona u prosjeku), taj proces može sam sebe podržavati.

Na toj je zamisli pod vodstvom Enrica Fermija ostvarena kontrolirana lančana reakcija, prvi put 2. prosinca 1942. na Sveučilištu u Chicagu. Kako bi oslobođeni neutroni podržavali polaganu fisiju, konstruiran je nuklearni reaktor. Na istom načelu temelje se i moderni nuklearni reaktori i nuklearno oružje. (→ nuklearno gorivo)

Fisijom nastaju mnogi radionuklidi, od kojih neki imaju dugačko vrijeme poluraspada i trajna su opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš. (→ radioaktivni otpad)

Citiranje:

fisija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/fisija>.