struka(e):

genologija, noviji poljski naziv za razvrstavanje književnosti kao središnje zadaće tradicionalne poetike. Ono je imalo preskriptivno-normativan karakter sve dok su mu mjerila bila zadana stabilnom društvenom hijerarhijom (ukusa). Tek od kraja XVIII. st., kada mjerila počinju konkurirati jedno drugomu, nastaje genologija kao teorijski napor oko njihova obrazlaganja: treba li književnost dijeliti s gledišta prirode, stvarnosti, društva, ukusa, povijesti ili duha? Relativizacija je klasifikacijskih mjerila navela G. W. F. Hegela da u Estetici (1835) veže književne rodove i vrste za povijesna razdoblja njihova nastanka, uspona i dokinuća. Ali ni sama se njegova genologija ne uspijeva osloboditi povijesne relativnosti, što dovodi u pitanje pripisivanje ikakvih postojanih obilježja generičkim jedinicama. U XX. st. nastaju funkcionalne genologije koje poimaju književne vrste kao gipke sklopove odnosa među formalnim, značenjskim, stilskim, a potom i svjetonazorno-ideologijskim odrednicama, ustaljene privremenim recepcijskim konvencijama. U novoj okolini te se odrednice mogu prerasporediti i svrstavati se u drugačiju generičku obitelj koja traži ponovno prepoznavanje. Tako i sama genologija postupno postaje prepoznatljivim dijelom razvedene književno-institucijske mreže, koja navodi na identifikaciju roda, modusa ili vrste.

Citiranje:

genologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/genologija>.