struka(e):
ilustracija
HAGADA, Sarajevska, XIV. st., Sarajevo, Zemaljski muzej

hagada (novohebr. Haggada, aramejski Agada: priča, legenda), usmena pučka pripovjedna predaja naknadno uvrštena u babilonski Talmud (kojemu čini jednu trećinu) i u palestinski Talmud (kojemu čini jednu šestinu) te u mnoge midraše; povijesno-moralni dio rabinske književnosti, predaja koja živi u narodu. Hagada se sastoji od priča, parabola, alegorija, poslovica, molitava, satira, tumačenju Biblije prema verbalnim analogijama, prema brojevnom mjestu slovȃ itd. Za razliku od halake, nema normativnu nego samo odgojnu vrijednost. Unutar hagade posebno mjesto zauzima Haggada šel Pessah, a to je priča o izlasku Izraelaca iz Egipta, koja se prenosi na mlađe naraštaje uoči židovskog blagdana Pashe (Pesaha). Od XII. st. hagada se prvi put javlja kao knjiga; prepisivana u vrlo vrijedne iluminirane kodekse. Među tiskanim hagadama ističe se Praška Hagada (1526), Mantovanska Hagada (1560), Amsterdamska Hagada (1695). Najpoznatiji je kodeks Hagade za Pesah španjolske provenijencije iz XIII. ili vjerojatnije iz XIV. st., koji se čuva u Sarajevu (Sarajevska Hagada).

Citiranje:

hagada. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/hagada>.