struka(e):
ilustracija
KRSTIONICA u S. Giovanni in Fonte, 458., Ravenna

krstionica (grč. βαπτıστήρıον, lat. baptisterium), u kršćanskim crkvama, mjesto gdje se obavlja obred krštenja. U ranokršćansko doba posebna građevina uz biskupsku crkvu (baziliku) s bazenom za uranjanje krštenika; baptisterij. Na sredini krstionice nalazio se udubljeni bazen (piscina) kružna ili višekutna tlocrta; isprva se krstilo uranjanjem (per immersionem), poslije polijevanjem (per infusionem). Od XII. st. krstionice se grade i u svim župnim crkvama, ali nisu više posebne građevine, nego bazeni unutar crkve u posebnim kapelama ili nišama. Od XVI. st. to su jednostavne kamene ili metalne okrugle posude smještene na jednoj nozi ili na postolju; u njima se krste djeca, polijevanjem vodom po glavi. Ti bazeni imaju drveni ili metalni poklopac, često bogato ukrašen. – U Hrvatskoj su iz ranokršćanskoga doba pronađene krstionice u Poreču, Zadru, Solinu, Puli. Romaničke su krstionice (od XII. st.) bile građene u Dubrovniku, Zadru, Trogiru, Splitu, a posljednja je u nizu gotičko-renesansna krstionica Jurja Dalmatinca u sklopu šibenske katedrale. Najstariji je sačuvani pomični bazen krstionica kneza Višeslava iz Nina (oko 800).

Citiranje:

krstionica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krstionica>.