struka(e):

nastava, temeljni dio škol. rada u kojem se planski i organizirano provodi odgoj i obrazovanje učenika prema propisanome nastavnom planu i nastavnome programu. Nastavu određuju tri gl. čimbenika (tzv. didaktički trokut): nastavni sadržaji, učenik i nastavnik. Nastavnim sadržajima određuje se program odgoja i obrazovanja. Učenici sustavno proučavaju nastavne sadržaje, uz pomoć nastavnika i samostalnim učenjem, stječu znanja (materijalno, kognitivno gledište nastave), razvijaju sposobnosti (formalno, funkcionalno gledište nastave), razvijaju zanimanje, potrebe, oblikuju stavove (odgojno gledište nastave). U suvremeno obrazovanje ubraja se i posebno oblikovana tehnika kao čimbenik nastave, pa se govori o didaktičkom četverokutu.

Učinak nastave kao djelatnosti određuje se ispunjavanjem triju posebnih zadataka. Prvo, u nastavi se stječu znanja kao sustav ili logički pregled usvojenih činjenica i poopćavanja proučenih sadržaja o objektivnoj stvarnosti, prirodnoj i društvenoj, koje su učenici usvojili i trajno zadržali u svojoj svijesti (materijalni, informativni, spoznajni ili kognitivni zadatak nastave). Drugo, u nastavi se sustavno razvijaju fizičke i psih. sposobnosti učenika kao posebne kvalitete ličnosti (funkcionalni, formalni, formativni, psihomotorički, operativni zadatak nastave). Treće, u nastavi se usvajaju odgojne vrijednosti zbog izgrađivanja uvjerenja, opredjeljenja, stavova i cjelokupnoga pozitivnoga ponašanja u školi i društvu (odgojni zadatak nastave).

U proučavanjima procesa nastave didaktičari nastoje utvrditi njezinu strukturu, odn. stupnjeve rada. U našoj didaktičkoj literaturi navode se kao stupnjevi nastavnoga procesa: pripremanje, obradba nastavnoga sadržaja, vježbanje, ponavljanje, provjeravanje (V. Poljak) ili dogovor, realizacija, evaluacija (L. Bognar i M. Matijević). Prve temelje strukture postavio je njem. pedagog J. F. Herbart koji je odredio sljedeće stupnjeve: jasnoća, asocijacija, sustav, metoda. Neki didaktičari stupnjevitost nastave povezuju sa spoznajnim procesom, zbog čega su i stupnjevi nazvani etape spoznaje (rješavanja problema).

U povijesti školstva postojale su različite koncepcije nastave: skupna nastava, kompleksna nastava, globalna nastava, prigodna nastava, doživljajna nastava. Suvremena nastava nastoji potaknuti učenika, pa tako pojmovi humanistički pristup, otvorena nastava, akcijska nastava, iskustvena nastava i učeniku okrenuta nastava, određuju nastavu koja se oslanja na iskustvo učenika i na kojoj se temelji nastavom potaknuto učenikovo djelovanje. To se djelovanje oplođuje novim spoznajama, učenikovim konstruiranim znanjem, što se u konačnici razumijeva kao integrativno učenje.

Citiranje:

nastava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nastava>.