struka(e):

pomilovanje, akt milosti državnoga poglavara kojim se određenomu pojedincu daje oslobođenje od gonjenja, od potpunoga ili djelomičnoga izvršenja kazne ili druge kaznenopravne sankcije ili kojim se izrečena sankcija ublažava. Prerogativ pomilovanja povijesno je bio iskaz kraljeve velikodušnosti i milosti, a poslije izraz suvereniteta države i sredstvo ispravljanja eventualnih pravosudnih pogrješaka i nepravdi. Kritika pomilovanja, koja potječe iz razdoblja prosvjetiteljstva, ističe da ono krši načelo trodiobe vlasti zbog miješanja izvršne u sudbenu vlast, da krši načelo zakonitosti, jer odluka o pomilovanju nije vezana zakonom te načelo jednakosti građana pred zakonom. Većina suvremenih demokr. država poznaje taj prerogativ izvršne vlasti. Prema Ustavu Republike Hrvatske, Predsjednik Republike može određenoj osobi pomilovanjem dati potpuni ili djelomični oprost od izvršenja kazne, zamijeniti ju blažom sankcijom, osuđenika prijevremeno rehabilitirati te ukinuti ili skratiti trajanje pravne posljedice osude ili pojedinih sigurnosnih mjera. Ta se odluka ne obrazlaže niti se može pobijati pravnim sredstvom. Pomilovanje oslobađanjem od kaznenoga progona nije u Republici Hrvatskoj dopušteno, jer se smatra da državni poglavar može ukinuti ili izmijeniti pravne posljedice sudskih odluka, ali ne može zabraniti njihovo donošenje.

Citiranje:

pomilovanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/pomilovanje>.