seizmogram (grč. σεισμός: potres + -gram), zapis gibanja tla tijekom potresa ovisno o vremenu. Nekada su mehanički seizmografi pisali finom pisaljkom po počađenom papiru, a elektromagnetski seizmografi rabili su fotozapis ili registraciju tintom na papiru. Danas se seizmogrami zapisuju digitalno. Obično se bilježe tri komponente titranja potresnoga vala: vertikalna (gore-dolje), horizontalna (istok-zapad) i horizontalna (sjever-jug) na temelju kojih je moguće u potpunosti rekonstruirati gibanje tla na određenom području.
Bilježenje najslabijega bliskog potresa traje tek nekoliko sekundi, vrlo jakih, dalekih potresa može trajati satima, a slobodne Zemljine oscilacije bilježe se i mjesecima nakon potresa. Na seizmogramima se uočavaju glavne vrste potresnih valova i njihove mnogobrojne faze, koje na seizmološku postaju stižu nakon lomljenja, odbijanja i konverzije na diskontinuitetima u Zemljinoj unutrašnjosti. Nastupna vremena pojedinih faza omogućuju precizno određivanje položaja hipocentra kao i uvid u građu dijela Zemlje kroz koji su se valovi rasprostirali. (→ seizmologija)