struka(e):

tekućina (kapljevina), tvar u agregatnom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost. Poprima oblik posude u kojoj se nalazi, ali ju ne ispunja u cijelosti (kao plin), već oblikuje svoju slobodnu površinu okomitu na smjer djelovanja vanjskih sila. Posljedica je to strukture u kojoj se molekule tekućine nalaze na stalnim međusobnim razmacima, ali nemaju stalan položaj.

Unutarnji tlak nastaje zbog djelovanja privlačnih sila među molekulama, sprječava razdvajanje molekula i omogućuje postojanost volumena.

Površinska napetost objašnjava se asimetričnim rasporedom smjerova djelovanja međumolekulskih sila u površinskome sloju tekućine. Naime, na molekulu koja se nalazi u unutrašnjosti tekućine djeluju privlačne, kohezijske sile okolnih molekula u svim mogućim smjerovima, pa se njihovo djelovanje međusobno poništava. Ako se pak molekula nalazi u površinskome sloju (npr. na granici prema zraku), na nju djeluju privlačne sile okolnih molekula u tekućini, dok s druge strane površinskoga sloja takvih sila nema ili su mnogo manje. Zbog toga su molekule površinskoga sloja čvrsto vezane u tekućini, kao da tvore površinsku opnu. Kada tekućina graniči s plinom, ona zbog napetosti površine nastoji poprimiti sferičan oblik (oblik kapljica), u kojem je količnik površine i volumena najmanji. Međutim, ponašanje tekućine na površini čvrste tvari ovisi i o svojstvima te tvari. Tekućina se na površini čvrste tvari može rasprostrijeti (ako ju vlaži, kao što voda vlaži staklo), može se skupiti u kuglice (ako ju ne vlaži, npr. živa) ili poprimiti oblik razlivenih kapljica.

Viskoznost je unutarnje trenje među slojevima tekućine tijekom strujanja. Ona je za laminarno strujanje to veća što je veća dodirna ploština slojeva i njihova relativna brzina te što je manji njihov razmak. Recipročna vrijednost viskoznosti je fluidnost. Odsutnost viskoznosti tekućine naziva se suprafluidnost i zapažena je samo u tekućem heliju pri temperaturi do oko 2 K.

Zajednički je naziv za tekućine i plinove fluid, a za tekućine i čvrsta tijela kondenzirana tvar.

Citiranje:

tekućina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tekucina>.