Branivojevići, humska vlastela. U početku XIV. st. istaknuli su se sinovi vlastelina Branivoja: Mihajlo, Brajko, Branoje (Branko) i Dobrovoj. Oko 1318. spominju se kao gospodari Stona i primorja od dubrovačkog područja do ušća Neretve. Te god. borili su se protiv hrvatskog bana Mladina II. Bribirskoga, a u sukobu između srpskog kralja Stefana Dečanskoga i Dubrovnika 1325. pustošili dubrovački teritorij. Nakon sklopljena mira između srpskog kralja i Dubrovčana (ožujak 1326) nastavili su borbu u kojoj su protiv sebe imali Dubrovnik, Srbiju i Bosnu. U borbama tijekom 1326. braća su stradala, Dubrovčani su zarobili i glađu umorili Brajka, Srbi u Kotoru pogubili Branoja (Branka), a u borbama s bosanskim banom Stjepanom II. Kotromanićem poginuli su Mihajlo i Dobrovoj. God. 1326. veći je dio Huma pripao bosanskoj državi.
