epinastija (epi- + nastija), pojačan rast na gornjoj strani listova, koji dovodi do njihova savijanja nadolje. Suprotna je pojava hiponastija pri kojoj se, zbog intenzivnijeg rasta donje strane listova, oni savijaju prema gore. Ta su gibanja česta kod biljaka, pa se npr. otvaranje i zatvaranje cvjetova pri promjeni temperature ili osvjetljenja osniva na tim pojavama – epinastija na laticama uzrokuje otvaranje, a hiponastija zatvaranje cvjetova. Te pojave mogu potaknuti i stresni uvjeti, npr. infekcija patogenima, solni stres, neravnoteža u dostupnosti hranidbenih mikronutrijenata, vodni stres, anoksija i hipoksija korijena i sl. Biljke pod utjecajem auksinskih herbicida (→ auksini) sintetiziraju znatno veće koncentracije etilena u usporedbi s djelovanjem prirodnih auksina. Mijenjanjem orijentacije mikrotubula, etilen stimulira lateralnu ekspanziju stanica, koja dovodi do naticanja tkiva stabljike i korijena što posredno potiče epinastiju.
