mahovnjaci (Bryozoa), samostalna skupina morskih, rjeđe slatkovodnih, malenih (do 1 mm) beskralježnjaka iz koljena lovkaša (Tentaculata ili Lophophorata) koji provode sjedilački život i stvaraju kolonije. U gustim nakupinama (nalik na mahovinu) prekrivaju stijene, različite predmete, alge. Tijelo oblika čašice stapkom je pričvršćeno o podlogu. Njegov donji dio izlučuje kućicu od sluzi, hitina ili vapnenca, a na gornjem, mekanom kraju nalaze se usta s vjenčićem treplji koje stvaraju vrtložne struje što donose sitne čestice hrane u usta životinje. Mahovnjaci nemaju krvožilnoga sustava, većinom su dvospolci. Morski se mahovnjaci razmnožavaju vanjskim, a slatkovodni unutar. pupanjem. Pri spolnom se razmnožavanju iz oplođena jajeta razvije ličinka, koja neko vrijeme slobodno pliva, zatim se spusti na dno i preobrazi u odraslu životinju. Opisano je oko 4000 vrsta, podijeljenih u dva reda: potkovastolovkasti mahovnjaci i kružnolovkasti mahovnjaci. Ostatci kolonija mnogih izumrlih svojti mjestimice izgrađuju cijele stijene. Načinom života podsjećaju na obrubnjake i koralje pa su izrazit primjer konvergencije. U više se vrsta javlja raznolikost oblika (polimorfizam) zbog podjele rada u kolonijama. Tako npr. morska bugula (Bugula avicularia) uz potpuno razvijene jedinke ima i jedinke bez probavila, nalik ptičjemu kljunu, tzv. avikularije. One hvataju sitne organizme i predaju ih jedinkama s ustima i probavilom. Najpoznatije su slatkovodne vrste puzavo vodenperce (Plumatella repens), iz lokava i ribnjaka, i Cristatella mucedo, koja izgrađuje prozirne zadruge. U Jadranu ima oko 45 vrsta mahovnjaka a među njima su i: Membranipora membranacea, Electra posidoniae, Valkeria uva, Mimosella gracilis i dr.
