Molve, selo i općinsko središte 13 km sjeverozapadno od Đurđevca; 1195 st. (2021). Leži na desnoj obali rijeke Drave, odn. njezina pritoka Zele, na 131 m apsolutne visine. Franjevački samostan i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 1862., neogotička kapela (groblje) iz 1900. Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). Ležišta prirodnoga plina, najveća u Hrvatskoj, iskorištavaju se od 1981. – Ime Molve potječe od mlinova na rijeci Dravi i njezinim pritocima. Iako povijesni izvori upućuju da su Molve postojale u XIII. st., prvi se put spominju 1330. Isprava iz 1366. svjedoči o tome da se u Molvama nalazilo središte istoimenoga vlastelinstva, koje je kralj Sigismund Luksemburgovac 1397. darovao sinovima Ivana od Kanjiže. U XV. st. to je vlastelinstvo ušlo u sastav većega koprivničko-đurđevačkog vlastelinstva. U kapeli Blažene Djevice Marije, koja se spominje od 1501., sačuvao se drveni gotički kip nastao oko 1470. Zbog raširena vjerovanja u čudotvorne moći tog kipa, Molve su nadaleko poznato marijansko svetište i hodočasničko središte. U XVI. st. selo i kapelu opustošili su Osmanlije, a stanovništvo se iselilo. Tijekom ponovnog naseljavanja Podravine, polovicom XVII. st., u obnovljeno selo naseljeno je okolno stanovništvo te doseljenici iz Hrvatskoga zagorja i Međimurja. Župa je osnovana 1665., a crkva sv. Marije građena je od 1855. do 1862. Nakon razvojačenja Đurđevačke pukovnije 1871., Molve su središte općine.
